hrvatski

Boje probave konja

Konj je po mnogočemu posebna domaća životinja, tako je i sa njegovim probavnim sustavom. Konj je biljojed sa jednostavnim želucem. Volumen probavnog sustava konja je oko 40 l na 100 kg tjelesne mase konja. Probava konja započinje usnom šupljinom, gdje zubi sažvaču obrok, natope ga slinom, jezik formira zalogaji i potiske dalje u probavni sustav. Jednak konja je dugačaki, izrazito mišićav i to jer razlog zašto konj gotovo nikada ne povraća. Kada zalogaj stigne u želudac koji čini 8, 5-10 % ukupnog volumena probavnog sustava, natapa se želučanim sokovima i potiskuje u crijeva. Konj nema žučnu vrećicu, te je to razlog zašto je osvijetli na masna krmiva. Funkcija žući u probavnom sustavu je da emulgira masti, da bi se one lakše resorbirale u organizam. Debelo crijevo konja čini 65% volumena probavnog trakta. Slijepo crijevo konja dvostruko je veće od goveđeg. U slijepom crijevu se odvija mikrobiološka aktivnosti i probava ugljikohidrata što se kod preživača vrši u predželucima. Za konje se često kaže da loše iskorištavaju krmiva. Razlog leži u tome što mikrobna populacija razgrađuje celulitičku membranu biljaka u stražnjem dijelu probavnog trakta konja. Tako se kasno oslobađaju hranjive tvari iz biljaka, koje se više ne mogu resorbirati i formira se izmet.

konj ; probava

nije evidentirano