Celer korjenaš za prodaju u svješem stanju i za preradu mora zadovoljiti potrebne standarde kakvoće. Na svojstva koja određuju kakvoću mogu utjecati klimatski i edafski čimbenici, kultivari i načini uzgoja. Organogena tla u Vranskom bazenu i klimatski uvjeti koji omogućuju dugu vegetaciju povoljni su za rast celera. Kako to utječe na kakvoću korijena u 3 kultivara i 5 načina sadnje cilj je ovog istraživanja. U dvogodišnjem pokusu na lokaciji Jankolovica posađena su 3 kultivara: Nemona, Volltreffer i Praški orijaš uz 2 razmaka redova i 3 razmaka u trakama uz sklop: 8.3, 10.0, 11.1, 12.5 i 13.3 biljke/m2. U vrijeme berbe iz svakog od 5 ponavljanja ustanovljeno je učešće standardnih korjenova i njihova prosječna masa. Standardni korjeni su zatim klasirani po promjeru u 3 kategorije (6 do 8, 8 do 10 i >10 cm). Korjeni su uzdužno razrezani i ustanovljena je pojava unutrašnjih šupljina za svaku kategoriju te postotak suhe tvari refraktometrom, što je pokazatelj kvalitete za preradu. Prosječna masa tržnog korijena statistički se nije razlikovala. Kultivar Volltreffer bio je nešto krupniji (374 g) od kultivara Nemona (334 g) i Praški orijaš (319 g). Povećanjem broja biljaka po m2 prosječna masa tržnog korijena se lagano smanjivala (od 370 do 259 g) u dvogodišnjem prosjeku za sva tri kultivara. Najmanje sitnog korijena (promjera 6 do 8 cm) u ukupnoj masi bilo je u kultivara Volltreffer 23.5 %, zatim Praškog orijaša 31, 0 % i Nemona 40.5 %. Za sva tri kultivara povećanjem sklopa učešće sitnih korjenova se povećavalo (od 26.5 na 39%). Prosječna masa sitnih (promjera 6-8 cm) bila je 208 do 249 g, srednjih (promjera 8 do 10 cm) 366 do 398 g i krupnih (>10 cm) od 586 do 653 g. Najmanju masu u svim kategorijama imao je Praški orijaš. U svim krupnoćama povećanjem sklopa prosječna masa se malo smanjuje. Pojava šupljina u sredini korijena može biti negativno svojstvo. U prvoj godini bilo je više šupljih korjenova nego u drugoj godini istraživanja, krupni korjenovi imali su više šupljina od sitnih, a u većem sklopu bilo ih je manje. Postotak suhe tvari refraktometrom kretao se u prosjeku od 5 do 7 % a bio je najveći u Praškog orijaša. Na osnovu ovih svojstava ne može se izdvojiti najpovoljniji kultivar, niti sklop koji bi doprinjeo boljoj kvaliteti.

Agriculture