Cilj je ovog istraživanja bio je utvrđivanje razlike između košarkaških trenera u Sjedinjenim Američkim Državama i Hrvatskoj vezano uz njihove životne navike koje se ubrajaju među čimbenike za obolijevanje od kardiovaskularnih bolesti: tjelesna aktivnost, pušenje, konzumacija alkohola. Uzorak ispitanika sastavljen je od košarkaških trenera: 43 iz Sjedinjenih Američkih Država i 63 iz Hrvatske. Navike pušenja i konzumiranja alkohola ispitane su upotrabom upitnika, a uobičajena tjelesna aktivnost utvrđena je korištenjem Baeckeovog upitnika. Od morfoloških karakteristika izmjerena je visina i masa tijela te su izračunate vrijednosti indeksa tjelesne mase (BMI). Dobiveni podaci obrađeni su standardnim statističkim postupcima statističkim paketom SPSS 13.0. Indeks tjelesne mase ne razlikuje se značajno između trenera dvaju zemalja. Što se tiče usporedbi indeksa tjelesne mase testiranih trenera i opće hrvatske populacije pokazalo se da postoje određene razlike u korist trenera, ali nikako zadovoljavajuće. Američki i hrvatski treneri imaju vrlo slične vrijednosti sva tri izračunata indeksa koji procjenjuju uobičajenu tjelesnu aktivnost. U usporedbi s prosječnom populacijom uočljiva je značajna razlika u korist košarkaških trenera. Puši oko 20% hrvatskih trenera što je dvostruko manje od postotka pušača u ostaloj populaciji te dobi dok američki treneri uoće ne puše. Konzumacija alkohola je vrlo slična kod obje grupe trenera.

Education