S ciljem utvrđivanja povezanosti između nekih antropoloških obilježja i rezultata u tehničkim alpskim disciplinama, na uzorku od 43 hrvatska državna demonstratora skijanja, primijenjeno je po 10 testova za procjenu morfoloških karakteristika i motoričkih sposobnosti i 4 testa za procjenu specifičnih motoričkih znanja skijanja kao prediktorski skupovi varijabli, te kriterijske varijable vožnja natjecateljskog veleslaloma i modificiranog slaloma. Serijom regresijskih analiza između svakog prediktorskog skupa i kriterijskih varijabli utvrđeno je da primijenjeni skupovi morfoloških i motoričkih varijabli generalno ne omogućavaju predviđanje rezultata u modificiranom slalomu i natjecateljskom veleslalomu demonstratora skijanja. Međutim, utvrđena je statistički značajna parcijalna pozitivna povezanost statičke snaga nogu s kriterijima, te negativan utjecaj balastne mase. U radu je utvrđeno kako su specifična motorička znanja, izražena kroz slobodno skijanje u situacijskim uvjetima, hrvatskih državnih demonstratora skijanja presudna za realizaciju natjecateljskog veleslaloma. Posebno je izražena povezanost umijeća skijanja po grbama i rezultata u veleslalomu. Na ovaj način se potvrđuje poznata sintagma kako je veleslalom tehnički najzahtjevnija disciplina u alpskom skijanju, odnosno kako je učinkovito skijanje po grbama vrhunac skijaške tehnike. Naime, obje manifestacije zahtijevaju izrazitu skijašku vještinu, te visoku razinu svih dimenzija antropološkog statusa. Rezultati istraživanja mogu se koristiti u modeliranju trenažnog procesa učitelja i demonstratora skijanja, te također kao informacija skijaškim trenerima o djelotvornosti slobodnog skijanja u otežanim uvjetima nepripremljene staze na situacijsku učinkovitost skijaša alpinaca. |
All the contents of bib.irb.hr, except where otherwise noted, is licensed under a Creative Commons licence
