Oduvijek je ljudska rasa bila nemoćna da plodno tlo prihvati kao blagoslov. Naši su ga preci, isto kao i mi danas, prihvaćali kao rođenjem stečeno pravo. Naša generacija je to pravo prodala da bi riješila trenutnu glad za jeftinom hranom. No danas još mnogi od nas ne razumiju da je cijena ustvari bila ekstremno visoka. Imajući na umu samo posljednju biotehnološku revoluciju (genetičko inženjerstvo), opisano je bahato ponašanje najbogatijeg dijela ljudskoga društva. U radu su posebno naglašene dvije bitne činjenice: 1) Oplemenjivanje bilja uz pomoć genetičkog inženjerstva nema znanstvene temelje. a) Sva važnija gospodarska svojstva poljoprivrednog bilja kontrolirana su s više gena – poligeno nasljeđivanje. b) Druga značajna svojstva kontrolirana su serijom multiplih alela. Kad su u pitanju samo ova dva navedena slučaja, genetičko inženjerstvo danas nema alate da rukuje genima na zadovoljavajući način. c) Nakon sekvencioniranja humanog genoma, postalo je jasno da prema "Centralnoj dogmi molekularne biologije" nemamo ni dovoljno gena za kontrolu produkcije svih bjelančevina ljudskog tijela, pa shodno tome niti biljke. 2) Sjeme je prva karika u hranidbenom lancu. Tko nadzire tržište sjemenom, nadzire hranidbeni lanac i društvo. To je važno znati kako bi se razumjelo socijalno ponašanje multinacionalnih korporacija. Krijući se iza autoriteta znanosti, samo nekoliko multinacionalnih korporacija željelo bi kontrolom proizvodnje sjemena i hranidbenog lanca zadobiti kontrolu nad cijelim svijetom. Takvo ponašanje manjine uzrokovat će velike socijalne i bioetičke probleme u društvu. Opisani su otpor i borba Europske Unije i Hrvatske za slobodu i pravo da se odbije uzgoj GMO i da se uzgaja konvencionalne i ekološke usjeve.

Biology,Chemical engineering,Public health and health care system