Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Oprema župne crkve svete Lucije i župne crkve svete Barbare u Kostreni (CROSBI ID 37837)

Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad

Kudiš Burić, Nina ; Tulić, Damir Oprema župne crkve svete Lucije i župne crkve svete Barbare u Kostreni // Zbornik Katedre Čakavskoga sabora Kostrena: život, kultura i povijest Kostrene / Vranić, Silvana (ur.). Kostrena: Katedra Čakavskog sabora Kostrena, 2009. str. 55-70

Podaci o odgovornosti

Kudiš Burić, Nina ; Tulić, Damir

hrvatski

Oprema župne crkve svete Lucije i župne crkve svete Barbare u Kostreni

Kostrenska se crkva svete Lucije u dokumentima prvi put spominje 1492., a sjedištem župe postaje 1789. godine. Tijekom navedenog razdoblja crkva je bila u nekoliko navrata pregrađena, a 1714. biva proširena. Već 1738. crkva je opet obnovljena. Njezin sadašnji izgled posljedica je velike nadogradnje i obnove iz 1912. godine, u vrijeme župnika Mihovila Grčevića. Glavni je oltar podignut darovima Kostrenjana 1799. godine. On se najvjerojatnije može uvrstiti među proizvode riječke altarističke radionice koja je nakon smrti Antonija Michelazzija nastavila njegovu tradiciju. Bočni oltari sv. Mihovila Arkanđela i sv. Nikole proizvedeni su u radionici Josipa Kaplana u Zagrebu, najvjerojatnije oko 1912. godine. Pala svetog Mihovila je doslovna i relativno kvalitetna kopija slike (1635) Guida Renija iz Kapucinske crkve u Rimu, a potječe iz kapele koju je na svojem posjedu u Žuknici izgradio Franjo Ksaver Loy u prvoj polovici 19. stoljeća. Postaje križnog puta u tehnici ulja na platnu, na bočnim zidovima crkve, izradio je slovenski akademski slikar i resturator Mirko Šubic (Ljubljana, 8. lipanj 1900. – 14. listopad 1976.). Orgulje su proizvod ljubljanske gradionice „ Franc Jenko“ . Kapelanijska crkva svete Barbare prvi se put spominje 1789. Župnom crkvom postaje 1839. Njezin glavni oltar je vjerojatno izradila neka skromnija altaristička ruka ili pak ista radionica kao i glavni oltar u Svetoj Luciji, ali na zalazu svoje aktivnosti. Možda bi ga se moglo povezati s radionicom Nikole Pasqualina koji je sredinom 19. stoljeća za župnu crkvu u Grobniku kopirao mramornu propovjedaonicu Antonija Michellazija iz riječke crkve svetog Vida. U niši oltara, gdje je nekad stajala sačuvana pala svete Barbare, sada se nalazi drveni kip iste svetice, nastao u tirolskoj radionici „ Jnsam & Prinoth“ . Oltar svetog Nikole su podigli Kostrenjani 1853. godine. Na njemu se nalazi zanimljiva pala s prikazom istog sveca iz 1860. godine.

župna crkva svete Lucije, župna crkva svete Barbare, oprema, radionica Antonija Michelazzija, Josip Kaplan, Mirko Šubic, Franc Jenko, radionica „ Jnsam & Prinoth“ , tirolska skulptura, oltar i pala svetog Nikole

nije evidentirano

engleski

The Furnishings of St. Lucy’ s Parish Church and of St. Barbara’ s Parish Church in Kostrena

nije evidentirano

parish church of St. Lucy, parish church of St. Barbara, furnishings, workshop of Antonio Michelazzi, Josip Kaplan, Mirko Šubic, Franc Jenko, workshop „ Jnsam & Prinoth“ , sculpture from Tirol, altar of St. Nicholas and its altarpiece

nije evidentirano

Podaci o prilogu

55-70.

objavljeno

Podaci o knjizi

Zbornik Katedre Čakavskoga sabora Kostrena: život, kultura i povijest Kostrene

Vranić, Silvana

Kostrena: Katedra Čakavskog sabora Kostrena

2009.

953-7073-03-3

Povezanost rada

Povijest umjetnosti