Cilj je rada pružiti pregled sustava financiranja lokalnih jedinica u Hrvatskoj a posebice karakter i strukturu proračuna i proračunskog procesa lokalnih jedinica. Iako je u tranzicijskim zemljama napravljen značajan pomak u odnosu na stanje od pred desetak godina, u cjelini nisu baš posve jasne strategije i ciljevi razvoja lokalnih proračuna. Javnost uglavnom ima negativan stav o državi, a istodobno zahtijeva ostvarivanje raznovrsnih prava za što su potrebna javna sredstva. Državna tijela na različitim razinama vlasti još uvijek su previše birokratizirana i centralizirana, nedovoljno okrenute korisniku – poreznom obvezniku i građaninu, prijedlozi i organizacijska rješenja gotovo isključivo idu odozgo prema dolje, a vrlo malo u suprotnom smjeru. Stoga pred državnim tijelima i upravama u Hrvatskoj zemljama ostaje nimalo laka zadaća modernizacije, stručnog ekipiranja, veće organizacijske samostalnosti i snažnije otpornosti na političke pritiske, bolje komunikacije s građanima obveznicima i poboljšanja učinkovitosti, dok u cijelom društvu promatranih zemalja treba težiti daljnjoj demokratizaciji, izgradnji vladavine prava te transparentnim javnim financijama i jednostavnim poreznim sustavima, što će povratno olakšati i rad državnih tijela zaduženih za proračun. |
All the contents of bib.irb.hr, except where otherwise noted, is licensed under a Creative Commons licence
