crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Home
 About the project
 FAQ
 Contact
4 gif
Browsing
Basic search
Advanced search
Statistical data
Other bibliographies
Similar projects
 Catalogues and databases

Bibliographic record number: 515036

Disertation

Author: Eterović, Igor
Title: Pretkantovsko i Kantovo poimanje apriorne spoznaje
( Prekantian and Kant's Concept of A priori Cognition )
Type: pre-Bologna graduate thesis
Faculty: Filozofski fakultet
University: Sveučilište u Rijeci
Location: Rijeka
Date: 17. 12.
Year: 2008
Page: 100
Mentor: Prijić - Samaržija, Snježana
Keywords: apriorna spoznaja; Platon; Aristotel; Rene Descartes; John Locke; Gottfried Wilhelm Leibniz; David Hume; Immanuel Kant; čisti zorovi; kategorije razuma; ideje uma
( a priori cognition; Plato; Aristotle; Rene Descartes; John Locke; Gottfried Wilhelm Leibniz; David Hume; Immanuel Kant; pure intuitions; categories of understanding; ideas of reason )
Abstract:
Jedna je od najintenzivnijih te najživljih rasprava kroz povijest filozofije ona o ulozi razuma u spoznaji, odnosno o odnosu razuma kao izvora spoznaje te ujedno opravdanja te iste spoznaje spram osjetila. Je li nas razum sposoban opskrbljivati spoznajama koje su o osjetilnom iskustvu neovisne? Ako da, u kojoj je to mjeri? Ova si pitanja postavljaju filozofi od vremena Platona, a još ni danas ta rasprava ne zamire te se čini da je postala još i intenzivnija. Središnje mjesto u toj diskusiji zasigurno zauzima Immanuel Kant. U uvodnom dijelu rada raspravljam o nekoliko distinkcija koje su važne za razumijevanje spomenute rasprave, a svoje su prvo jasno oblikovanje dobile upravo iz Kantova pera. Riječ je o distinkcijama na aposteriorno i apriorno, nužno i kontingentno te analitično i sintetično. U prvom dijelu koncentriram se na raspravu koja se odvijala prije Kanta, pokušavajući izdvajanjem šest paradigmatskih mislilaca – Platon, Aristotel, R. Descartes, J. Locke, G. W. Leibniz i D. Hume – i prikazom njihovih stajališta iskazati u kakvu se obliku ta rasprava dotad razvijala. Glavno je obilježje rasprave izražena razlika između "racionalista" i "empirista", pri čemu je naglašeno poistovjećivanje izvora spoznaje i njena opravdanja (uz Aristotela kao jedinu moguću značajniju iznimku). Drugi je dio rada posvećen obuhvatnijem pregledu stajališta I. Kanta, pri čemu razlikujem tri razine govora o apriornoj spoznaji. Prva se tiče čistih zorova (vrijeme i prostor) kao formi ljudske osjetilnosti, druga se odnosi na čiste razumske pojmove (kategorije), a treća na regulativnu upotrebu transcendentalnih ideja (Bog, duša i svijet). Pritom nastojim istaknuti, gdje je to moguće, glavne točke revolucionarnosti koju predstavlja njegov epistemološki projekt (transcendentalni program). Zaključni dio rada podijelio sam u dva odjeljka. Najprije postavljam u odnos Kanta sa spomenutim prethodnicima, nastojeći pritom ukazati na inovativnost njegova stajališta, kojim je ne samo ponudio ingeniozno rješenje za probleme koji su mučili njegove prethodnike već je ujedno ponudio i okvire cjelokupnoj raspravi nakon njega, koju potom ukratko ocrtavam u završnom odjeljku.
Original language: HRV
Research fields:
Philosophy
URL: http://www.ffri.hr/datoteke/Povijest/eterovic.pdf
Contrib. to CROSBI by: etigor@medri.hr (etigor@medri.hr), 4. Lip. 2011. u 17:05 sati



Print version   za tiskati


upomoc
foot_4