crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Home
 About the project
 FAQ
 Contact
4 gif
Browsing
Basic search
Advanced search
Statistical data
Other bibliographies
Similar projects
 Catalogues and databases

Bibliographic record number: 770181

Disertation

Author: Buneta, Anamarija
Title: Rogač i mak kao izvori funkcionalnih sastojaka
( Carob and poppy as sources of functional ingredients )
Type: baccalaureus graduate thesis
Faculty: Prehrambeno-biotehnološki fakultet
University: Sveučilište u Zagrebu
Location: Zagreb
Date: 08.07.
Year: 2015
Page: 58
Mentor: Komes, Draženka
Principal investigator: Bušić, Arijana
Keywords: antioksidacijski kapacitet ; mak ; polifenoli ; rogač ; senzorska analiza
( antioxidant capacity ; carob ; polyphenols ; poppy ; sensory analysis )
Abstract:
Rogač (Ceratonia siliqua L.) je drvo mediteranskog područja, čiji se plod (mahuna) tradicionalno upotrebljava u kulinarstvu, a u današnje vrijeme posebno kao zamjena za kakaov prah. Iznimno je bogat polisaharidima, kao i polifenolima (posebice taninima), a zahvaljujući njihovim antioksidacijskim svojstvima, sve veću primjenu ima i u medicinske svrhe. Mak (Papaver somniferum L.) je začinska biljka mediteranskog područja, koja se najčešće koristi u konditorskoj i farmaceutskoj industriji. Bogat je alkaloidima (morfin, papaverin, noskapin, tebain i dr.), no, s druge strane, bioaktivni sastav maka još uvijek nije dovoljno istražen. Stoga, cilj ovog rada bio je odrediti bioaktivni sastav (ukupni polifenoli i flavonoidi, flavan-3-oli, hidroksicimentne kiseline, proantocijanidini, ukupni tanini, flavoni i flavonoli), antioksidacijski kapacitet te udjel topljivih polisaharida rogača i maka. Udjel polifenolnih spojeva, kao i antioksidacijski kapacitet ispitan reakcijama s radikalima 2, 2′-azino-bis(3-etilbenzotiazolin-6-sulfonskom kiselinom) (ABTS) i 2, 2′-difenil-1-pikrilhidrazilom (DPPH) te željezo(III)-tripiridiltriazinom (FRAP), određen je spektrofotometrijskim metodama. Definiran je i senzorski profil napitaka rogača i maka pripremljenih s vodom i mlijekom te je provedena senzorska analiza istih. Prema dobivenim rezultatima, u odnosu na mak, rogač se istaknuo kao bolji izvor bioaktivnih spojeva, izraženijih antioksidacijskih svojstava, kao i višeg udjela topljivih polisaharida. Udjel ukupnih polifenola u rogaču iznosio je 5, 78±0, 08 mg EGK/g, dok je u maku udjel istih iznosio 2, 16±0, 00 mg EGK/g. Napitci rogača su senzorski bolje ocijenjeni, posebice napitak s vodom, dok je kod maka prihvatljiviji bio napitak s mlijekom.
Project / theme: 058-0000000-3470
Original language: HRV
Research fields:
Food processing technology
Contrib. to CROSBI by: Aleksandra Vojvodić (avojvodic@pbf.hr), 20. Srp. 2015. u 08:59 sati



Print version   za tiskati


upomoc
foot_4