crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Home
 About the project
 FAQ
 Contact
4 gif
Browsing
Basic search
Advanced search
Statistical data
Other bibliographies
Similar projects
 Catalogues and databases

Bibliographic record number: 783585

Disertation

Author: Obranović, Marko
Title: Karakterizacija lanenog ulja inozemnih sorata uljnoga lana uzgojenih na području Republike Hrvatske
( Characterization of flaxseed oil from foreign cultivars cultivated in the Republic of Croatia )
Type: doctoral thesis
Faculty: Prehrambeno-biotehnološki fakultet
University: Sveučilište u Zagrebu
Location: Zagreb
Date: 24.07.
Year: 2015
Page: 140
Mentor: Škevin, Dubravka
Keywords: laneno ulje; sorta; klima; masne kiseline; tokokromanoli; steroli; fenoli
( flaxseed oil; variety; climate; fatty acids; tocochromanols; sterols; phenols )
Abstract:
Cilj ovog istraživanja bio je odrediti svojstva lanenih ulja iz četri inozemne sorte uljnoga lana uzgajane na području Republike Hrvatske te odrediti utjecaj klimatskih uvjeta između cvatnje i žetve lana te različitih načina proizvodnje ulja na njihovu kvalitetu i kemijski sastav. Ukupan broj sati sijanja sunca imao je značajnog utjecaja na količinu ulja u sjemenu pri čemu se izdvojila sorta niagara. Klimatski uvjeti i sorta su značajno utjecali na sastav masnih kiselina, sterola, karotenoida, tokokromanola i fenolnih spojeva. Suho i hladnije vrijeme u periodu vegetacije lana pozitivno je utjecalo na porast esencijalne α-linolenske (ω-3) masne kiseline. Hladno prešana ulja iz sorte žutog lana oliwin izdvojila su se prema najvećem udjelu ω-3. Najviše sterola i karotenoida detektirano je kod ulja iz sorte altess proizvedenog nakon kondicioniranja sjemena i na njihov udio pozitivno je utjecala povišena temperatura i broj sati sijanja sunca. Glavni predstavnici tokokromanola u svima uljima bili su γ-tokoferol i plastokromanol-8. Najviše količine tokokromanola detektirane su kod ulja iz sorte biltstar i dobivenih nakon kondicioniranja sjemena. Prisustvo γ-tokoferola najbolje je koreliralo s porastom antioksidacijske aktivnosti ulja. Količina fenolnih spojeva u uljima bila je vrlo niska i značajno je pozitivno korelirala samo s godinom žetve, tj. višom temperaturom nakon cvatnje lana. Udio lignana u ulju je zanemariv u odnosu na njihovu količinu u sjemenu. Kako bi se dobila točna informacija o oksidacijskim promjenama na lanenom ulju potrebno je, uz standardne metode, u mjerenja uključiti i oksidirane oblike ciklolinopeptida. Na temelju sveukupnih istraživanja moguće je izdvojiti sorte biltstar i niagara kao najpogodnije za proizvodnju ulja u našem podneblju.
Original language: HRV
Contrib. to CROSBI by: Dubravka Škevin (dskevin@pbf.hr), 28. Lis. 2015. u 14:45 sati



Print version   za tiskati


upomoc
foot_4