Ovaj se rad bavi fenomenom potrošnje u hrvatskom društvu na početku 21. stoljeća. Problem je konkretiziran istraživanjem kupovine i potrošnje u trgovačkom centru Mercator Centar Split. Trgovački centri su specifični potrošački prostori s izvorištem u originalnoj ideji bečkog arhitekta V. Gruena koja je prvi put realizirana 1954. godine u SAD-u, od kada započinje razvojni put ovih struktura do globalnog fenomena. Iako kod nas postoje tek nepuno desetljeće, trgovački su centri izuzetno prihvaćeni, te su uvjetovali promjene ne samo kupovine i potrošnje, nego i svakodnevnog života. Istraživački nalazi, do kojih smo došli kombiniranim metodološkim pristupom, predstavljeni su u okviru cjelina od kojih prva raspravlja trgovački centar kao vlasničku i funkcionalnu strukturu, druga se bavi analizom vanjskog i unutarnjeg prostora, a treća socijalnim životom. Četvrti dio prikazuje rezultate anketnog istraživanja provedenog u ovom trgovačkom centru na uzorku od 320 slučajno izabranih ispitanika. Prema ponudi i sadržajima primarna funkcija proučavanog trgovačkog centra je trgovina, odnosno kupovina, dok ostali sadržaji podržavaju primarnu. Trgovački centar se konstituira kao specifična i proturječna struktura, koja u isto vrijeme egzistira kao privatna i javna, uključiva i isključiva, stvarna i imaginarna, socijalna i otuđena, slobodna i kontrolirana. To je omogućeno potpunim odvajanjem od vanjskog svijeta i stvaranjem novog okruženja, u kom se manipulacijama dizajna, elemenata unutrašnjosti, sadržajima i ponudom, te posebnim i različitim tehnologijama ostvaruje temeljna funkcija i cilj stimuliranja potrošnje. Unatoč primarnom utisku bogatog socijalnog života, radi se o prividu jer se socijalnost temelji na dugotrajnim boravcima u potrošačkom okruženju. Trgovački centar odlikuje socijalna ujednačenost, a ona je postignuta posebnim načinima ekskluzije do samoisključivanja. Istraživanje prodavača ukazalo je na još jednu proturječnost trgovačkog centra kao mjesta prekomjernog rada i prekomjerne potrošnje, čime ujedno odražava jedno od temeljnih obilježja suvremenog društva. Potrošačka populacija ovog centra je pretežito ženska u mlađoj i relativno mlađoj dobi, srednjeg i visokog obrazovanja, u većini zaposlena i boljih materijalnih mogućnosti. Kao primarni atraktivni elementi trgovačkog centra pojavljuju se posebnosti ovog prostora koje omogućuju da se kupovina obavi što praktičnije, u ugodnom okruženju, te da se upotpunjuje s potrošnjom i kombinira s aktivnostima dokolice. Kupovina je socijalna aktivnost, koja se kao takva pokazuje već kod dolaska u trgovački centar, a potvrđuje u mikrosituacijama i interakcijama sudionika. Socijalni karakter kupovine manifestira se i preferiranju kupovanja u društvu drugih, među kojima su najpoželjnija društva prijatelja i partnera, a manje su poželjni obitelj i djeca. Kupovina općenito rezultira zadovoljstvom ; svakodnevna zbog obavljenog posla, a nesvakodnevna zbog ugađanja sebi. Rezultati ukazuju i na spolnu uvjetovanost kupovine, što se, među ostalim, manifestira kao veća zastupljenost žena u kupovini, te kao različiti doživljaji, ponašanja i načini kupovanja spolova. U zaključnom dijelu rada rezultate do kojih smo došli promatramo u širem kontekstu suvremenog društva kao potrošačkog, te ukazujemo na važnost problematike potrošnje kao i na potrebe i mogućnosti daljnjih istraživanja.

Sociology