U knjizi se daju rezultati sustavnih arheoloških iskopavanja u okolici mjesta Torčec u Podravini, provedenih u razdoblju od 2002. do 2008. godine kojom prigodom je istraživano pet položaja i to Prečno Pole I, Blaževo Pole 6, Ledine, Pod Gucak i Rudičevo. U prvim poglavljima daje se pregled dosadašnjih arheoloških iskopavanja ranosrednjovjekovnih naselja u Podravini. S obzirom na skromna saznanja o ranosrednjovjekovnom životu ruralne zajednice u sjevernoj Hrvatskoj, poduzeta su sustavna iskopavanja u okolici mjesta Torčec. Arheološkim istraživanjima otkriveni nepokretni nalazi su katalogizirani i donose se svi prikupljeni mjerodavni podaci za svaki pojedinačni objekt. Prije svega, to su prepoznati kvadratični stambeni objekti, ognjišta, peći i druge tvorevine iz širokog vremenskog razdoblja ranoga srednjega vijeka od druge polovine 6. stoljeća pa sve do kraja 13. i početka 14. stoljeća. Analizirani su svi pokretni nalazi, od kojih u znatnoj mjeri prevladavaju ulomci keramičkih posuda. Na temelju analogija sa širokog europskog područja nalazi su razvrstani u pet faza naseljavanja Torčeca tijekom srednjeg vijeka, te potkrijepljeni radiokarbonskim apsolutnim datumima. Promatraju se razlike i sličnosti u nepokretnim i pokretnim nalazima kroz spomenute kronološke faze te promjene u strukturi naselja. Na kraju, u zadnjem poglavlju i zaključku daje se pregled svih ranosrednjovjekovnih nalaza i nalazišta u Podravini unutar pojedinih prepoznatih torčanskih faza naseljavanja u kontekstu povijesnih zbivanja. Kako je tijekom istog razdoblja (2002-2008) provedeno arheološko iskopavanje i na nekoliko kasnosrednjovjekovnih položaja u Torčecu, u manjem poglavlju (Tajana Sekelj Ivančan, Tatjana Tkalčec) daje se kratak pregled ranije objavljenih spomenutih istraživanja kako bi se dobila slika (kontinuiranog) života sve do današnjih dana. U Dodatku se daju tablični prikazi s kratkim osvrtima na provedene antropološke (Mario Novak, Siniša Krznar), zooarheološke (Snježana Kužir, Tajana Trbojević-Vukičević, Marko Poletto), arheobotaničke (Renata Šoštarić, Vedran Šegota, Metka Culiberg) i konzervatorsko-restauratorske (Damir Doračić) analize prikupljenih nalaza. Sva pokretna građa katalogizirana je (518 kataloških jedinica) i donosi se na slikovnim tablama (1-80). U ovoj monografiji donose se rezultati istraživanja u kojima je prepoznat kontinuitet naseljavanja jedne ruralne mikrocjeline kroz nekoliko stoljeća ranoga srednjeg vijeka s svim svojim karakteristikama.

Archeology