Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Marco Polo i njegov „Le Divisiment dou monde“ (Opis svijeta): fikcija i fakcija u književnoj historiografiji (CROSBI ID 394375)

Ocjenski rad | doktorska disertacija

Puljiz-Šostik, Željana Marco Polo i njegov „Le Divisiment dou monde“ (Opis svijeta): fikcija i fakcija u književnoj historiografiji / Duda, Dean (mentor); Zagreb, Filozofski fakultet u Zagrebu, . 2015

Podaci o odgovornosti

Puljiz-Šostik, Željana

Duda, Dean

hrvatski

Marco Polo i njegov „Le Divisiment dou monde“ (Opis svijeta): fikcija i fakcija u književnoj historiografiji

Doktorska disertacija naslovljena kao „Marco Polo i njegov Le Divisiment dou monde (Opis svijeta): fikcija i fakcija u književnoj historiografiji“ kroz tri poglavlja, a kako se naznačuje u prvom - uvodnom - poglavlju, preispituje činjenice kojima se književna povijest služi kada govori o ključnim točkama biografije Marca Pola (primjerice, o njegovu dalmatinskom podrijetlu, godini i mjestu njegova rođenja, o godini i mjestu njegova zarobljavanja i dr.), ali i one na osnovi kojih opisuje njegove djelo (činjenice su to koje se tiču žanra „Opisa svijeta“, godine njegova nastanka, jezika njegova autografa, udjela i uloge Rustichella iz Pise u njegovu nastanku, itinerarija itd.). Drugo se poglavlje tako bavi Putnikovom biografijom (kojoj uglavnom, zbog nekritičkog odnosa prema ramusiovskoj i barbarovskoj tradiciji, književni stručnjaci dodaju apokrifne elemente), a ostala dva njegovim djelom: treće poglavlje se bavi, kako smo naznačili, iskrivljenim činjenicama koje se tiču samog teksta „Opisa svijeta“ te se analizira pripisivanje odrednice fakcionalnosti ili fikcionalnosti njegovu tekstu u određenim razdobljima – naime, Putnikov je tekst često u oba smjera služio kako bi se njime potvrdila i pokazala veličina i superiornost određene imperijalne sile: Ramusiova usporedba i odmjeravanje Serenissime s onodobnim konkurentskim (i kolonijalno superiornijim) političkim subjektima na relaciji Kolumbo-Polo ili vrijeme britanskog kolonijalizma - koje, znakovito je, i stvara poliste - kada se nanovo tekstu - koji je napisao građanin Serenissime, pokušava prvo arogantno pripisati fikcionalnost (npr. „Astleyeya putovanja“, 1747.), a onda opet u XIX. st., kako britanski istraživači otkrivaju Aziju, polistički komentatori pokušavaju gotovo svakoj riječi njegova „Opisa svijeta“ dokazati fakcionalnost ; u četvrtom je poglavlju u središtu pažnje prostor na kojem je Putnik u Aziji boravio, a na kojem su također fikcionalne naslage – naime, današnji istraživači koji prate itinerarij Marca Pola nerijetko Put svile poistovjećuju uopće s Polovim putovanjima (npr. William Dalrymple: „In Xanadu – a Quest“, 1989. ; Jasen Boko: „Na putu svile – Kako nam je lagao Marko Polo“, 2009.) ili tek, proučavajući polističke „probleme“ (uglavnom one koje se tiču Marcova nespominjanja kineskih turističkih brandova poput Kineskog zida, lovljenja ribe uz pomoć kormorana, povezivanja stopala kod žena i dr.), bez primjerenih argumenta djelo proglašavaju fikcijom, a čine to da zapravo preko branda Marco Polo brandiraju vlastito putničko (J. Boko) ili znanstveno ime (F. Wood, D. Petrella) – u čemu su nerijetko i uspješni (npr. Frances Wood: „Did Marco Polo Go to China?“, 1995.).

Marco Polo; Dalmacija; Venecija; Ramusio; Bitka kod Korčule; putopis; Put svile; Kina; Indija

nije evidentirano

engleski

Marco Polo and his „Description of the World“: Fact and Fiction in the History of Literature

nije evidentirano

Marco Polo; Dalmatia; Venice; Ramusio; Battle of Curzola; travelogue; Silk Road; China; India

nije evidentirano

Podaci o izdanju

185

18.02.2015.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Filozofski fakultet u Zagrebu

Zagreb

Povezanost rada

Filologija