hrvatski

Prevalencija rizičnih navika hranjenja kod sportaša i nesportaša rane adolescentne dobi

Cilj ovoga istraživanja bio je provjeriti jesu li sportovi (koji ne zahtijevaju strogu kontrolu tjelesne težine i tjelesnoga izgleda) i visoko samopoštovanje važni zaštitni faktori od nastanka rizičnih navika hranjenja u adolescentnoj dobi. Provedenim istraživanjem obuhvaćeno je 360 ispitanika, učenika riječkih osnovnih škola (189 djevojčica i 171 dječak). Uzorak čini 228 sportaša, članova sportskih klubova (rukomet, odbojka, košarka, nogomet) i 132 nesportaša, prosječne dobi 13.60 godina (raspon 11.00-15.50). Za ispitivanje rizičnih navika i ponašanja vezanih uz hranjenje primijenjen je adaptirani Upitnik navika hranjenja za djecu i adolescente (Ambrosi-Randić, 1999), a za ispitivanje samopoštovanja Rosenbergova skala samopoštovanja (Bezinović, 1988). Rezultati ukazuju na postojanje spolnih razlika u rizičnim navikama hranjenja te u broju percipiranih stresnih događaja. Djevojčice pokazuju rizičnije navike u hranjenju (češće provode dijetu, više brinu o težini i izgledu, koriste ekstremnije načine kontrole težine) te izvješćuju o većem broju stresnih životnih događaja. Djevojčice i dječaci koji se bave sportom u odnosu na nesportaše imaju niži rezultat na Upitniku navika hranjenja (manje rizičnih navika hranjenja) iako razlika među njima nije statistički značajna. Sportašice imaju viši rezultat na skali samopoštovanja od nesportašica, no razlika pokazuje graničnu statističku značajnost (p<.058). Dobiveni rezultati govore u prilog pretpostavci da sportovi koji ne ističu izgled tijela i ne zahtijevaju rigoroznu kontrolu tjelesne težine mogu pridonijeti zaštiti od rizičnih navika hranjenja u ranoj adolescenciji.

rizične navike hranjenja; Upitnik navika hranjenja; sportaši; rana adolescencija

nije evidentirano