hrvatski

Promjene u strukturi uroda zrna ozime pšenice u Republici Hrvatskoj 1920-1990

17 sorti ozime pšenice uzgajanih u Republici Hrvatskoj od 1910. godine do danas ispitivano je u različitim gustoćama sjetve kroz dvogodišnje pokuse s obzirom na urod zrna i strukturu uroda zrna. Cilj je bio da se dobije informacija o povezanosti odredjenih svojstava s urodom zrna i ostvarenoj genetskoj dobiti, te da se identificiraju ona svojstva koja bi mogla biti značajna u budućem oplemenjivačkom radu u Republici Hrvatskoj. Dva tipa pokusa postavljena su po slučajnom bloknom rasporedu u četiri ponavljanja na smedjem lesu na tlu Poljoprivrednog instituta Osijek. Prvi tip pokusa uključivao je 17 sorti posijanih ručno na parcelice veličine 0,8 m2 (20 x 10 cm) i 0,09 m2 (5 x 5 cm) s 40 i 36 zrna po parcelici, respektivno. Drugi tip pokusa uključivao je sedam odabranih sorti od 17 posijanih strojno na parcele veličine 5,4 m2 s normom sjetve od 700 zrna/m2 . U prvom tipu pokusa analizirana su sljedeća svojstva: urod zrna po parcelici, ukupna nadzemna biološka masa po parcelici, visina stabljike najduže vlati do baze klasa, broj klasova po biljci, masa klasova po biljci, masa zrna po biljci, broj zrna po biljci, masa klasa najduže vlati, masa zrna klasa najduže vlati, masa klasa najkraće vlati, masa zrna klasa najkraće vlati, žetveni indeks biljke, indeks klasa biljke, indeks klasa najduže vlati, indeks najkraće vlati, prosječna masa jednog klasa, prosječan broj zrna po klasu i prosječna masa jednog zrna. U drugom tipu pokusa analizirana su sljedeća svojstva: urod zrna po parceli, visina stabljike najduže vlati do baze klasa, ukupna nadzemna biološka masa, indeks klasa biljke, produkcija po klasu i žetveni indeks. Na osnovi uradjenih analiza zaključeno je slijedeće: 1) neovisno o gustoći sjetve, idući od starih k novim sortama ozime pšenice, zabilježene su promjene različitog intenziteta i smjera sljedećih svojstava: visine najduže vlati, broja plodnih vlati, broja zrna po biljci¸ prosječnog broja zrna po klasu, prosječne mase po klasu, žetvenog indeksa biljke i uroda zrna. Od gore spomenutih svojstava kao indirektni indikatori uroda zrna mogli bi poslužiti: visina najduže vlati, prosječan broj zrna po klasu, prosječna masa zrna po klasu i žetveni indeks biljke.2) na osnovi dvogodišnjeg prosjeka sortnog mikropokusa utvrdjena je genetska dobit u razdoblju od 1954. do 1985. godine od 54,35 kg / ha / godišnje ili 0,875 % godišnje. Na osnovi linearne regresije genetska dobit je iznosila 41,993 kg / ha / godišnje ili 0,6045 %. Da bi primjena stečenih spoznaja bila učinkovita nužna su daljnja istraživanja vezana uz nasljedjivanje i fiziološke procese koji odredjuju razvoj gore spomenutih svojstava.

pšenica; sorta; svojstvo; struktura uroda zrna; urod zrna; genetska dobit

nije evidentirano