hrvatski

Marulićeva interpretacija rodne strukture Juditine knjige

»Bog ga je pogodio rukom jedne žene« – 16. je redak 13. poglavlja starozavjetne biblijske knjige o Juditi. Ta knjiga najvjerojatnije je nastala sredinom 2. st. pr. Kr., a reflektira asketske tendencije, inače rijetke u starozavjetnom židovstvu. Kasnija će patristička egzegeza naglasiti upravo te elemente teksta, interpretirajući Juditu kao utjelovljenje vrline, primjer kreposne uzdržljivosti. U istom će se ranokršćanskome kontekstu ženska vrlina koncipirati u uskom odnosu s virilnošću (topos virago) koji će podrazumijevati da usavršavanje u moralnosti i duhovnosti nužno uključuje isključivanje i odbacivanje ženskosti. U srži je toga kompleksa uvjerenje da je vrlina suštinski virilne strukture te da izgradnja sebe kao moralnoga subjekta uvijek podrazumijeva uspostavu muškoga odnosa prema sebi, odnosno da je bivanje muškarcem u odnosu prema sebi sastavni dio duhovnoga iskustva koji se izvodi u kontekstu kršćanskoga asketizma. Ta tema ženske virilnosti široko je prisutna i u srednjovjekovnoj te u renesansnoj literarnoj tradiciji obradbe Juditine knjige, mada će u renesansnom razdoblju uočljiv biti pomak koji ustanovljava naglasak na feminizaciji Juditina lika. Isto se odnosi na Marulićevu interpretaciju Juditine teme, koja u duhu tradicije teksta područje sukoba između židovskoga naroda i njegova biblijskoga protivnika uspostavlja simetričnom strukturom: hipertrofiranoj maskulinosti židovske žene odgovara demaskulizirani feminizirani lik asirskoga muškarca. Tu rodnu strukturu Marulićeva teksta namjerava analizirati ovo izlaganje.

Marko Marulić, Judita, rod

nije evidentirano