crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 136352

Zbornik radova

Autori: Puljiz, Ivan; Kuzman, Ilija; Turčinov, Drago; Matić, M.; Markotić, Alemka
Naslov: Hemoragijska vrućica s bubrežnim sindromom : elektrokardiografske promjene
( Hemorrhagic fever with renal syndrome: electrocardiographic changes )
Izvornik: Simpozij Hemoragijska vrućica s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj : knjiga sažetaka ; No 21Zagreb :
Skup: Simpozij Hemoragijska vrućica s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj
Mjesto i datum: Zagreb, Hrvatska, 28.-29.03.2003.
Ključne riječi: HVBS
( HFRS )
Sažetak:
Uvod Tijekom 2002. godine pojavila se do sada najveća epidemija hemoragijske vrućice s bubrežnim sindromom (HVBS) u Hrvatskoj. U Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" u Zagrebu 2002. godine liječeno je 110 bolesnika s dijagnozom HVBS-a. Bolesnici i metode Prikupljene su i retrospektivno analizirane EKG promjene u bolesnika liječenih u našoj ustanovi. Bolesnici su razvrstani prema dobi i spolu, te težini bolesti. EKG je učinjen u većine bolesnika, a kontrolni samo prema kliničkoj indikaciji ili ako je prethodni bio patološki. Rezultati Od ukupno 110 hospitaliziranih bolesnika, EKG je učinjen u 95 bolesnika, odnosno (86, 36%). Od tog broja u 38 (40%) bolesnika opisuje se neki patološki nalaz. Kontrolni EKG je učinjen u 20 bolesnika. Od 38 bolesnika u kojih se opisuje patološki nalaz EKG-a, muškaraca je bilo 31 (81, 58%), a žena 7 (18, 42%). Većina bolesnika (25) je srednje životne dobi od 21 do 50 godina. U febrilnoj fazi bolesti kao najčešći patološki EKG nalaz opisuju se: sinus tahikardija u 6 ili 15, 79%, monofascikularne smetnje kondukcije u 9 ili 23, 68%, te nespecifične smetnje repolarizacije ventrikla u 2, odnosno 5, 26% bolesnika. U oligurijskoj, poliurijskoj ili rekonvalescentnoj fazi najčešći patološki EKG nalaz je sinus bradikardija. Registrira se u 12, odnosno 31, 58% bolesnika, zatim monofascikularne smetnje kondukcije u 4 ili 10, 53%, te nespecifične smetnje repolarizacije ventrikla u 3 ili 7, 89% bolesnika. Drugi nalazi, kao produžen QT interval, ventrikularna ekstrasistolija, mikrovoltaža u standardnim odvodima, fibrilacija atrija, atrioventrikularni blok 1. stupnja, te paroksizmalna ventrikularna tahikardija registriraju se u po jednog bolesnika. Sve opisivane promjene su bile subkliničke, a tek su u nekoliko bolesnika zahtjevale medikamentozni tretman. Do otpusta iz bolnice u većine bolesnika EKG promjene su se normalizirale. Zaključak U bolesnika s HVBS-om patološke EKG promjene se opisuju u 38, odnosno (40%) u kojih je pretraga učinjena. U febrilnoj fazi bolesti registrira se sinus tahikardija i smetnje provođenja na nivou ventrikla (fascikulus i/ili repolarizacija miokarda). Nakon febrilne faze se najčešće opisuje sinus bradikardija uz ventrikularne smetnje kondukcije. Promjene su bile subkliničke i nisu imale većih kliničkih reperkusija na tijek bolesti.
Vrsta sudjelovanja: Predavanje
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Domaća recenzija
Projekt / tema: 0108160
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Kliničke medicinske znanosti



  Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4