crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 147152

Zbornik radova

Autori: Radošević-Vidaček, Biserka
Naslov: Radno mjesto i stres
( Working place and stress )
Izvornik: Zagreb :
Skup: Simpozij "Bolesti vezane uz rad"
Mjesto i datum: Zagreb, Hrvatska, 29.11.2003.
Ključne riječi: stres; distres; eustres; prevencija; zdravlje
( stress; distress; eustress; prevention; health )
Sažetak:
Ispitivanje radnih uvjeta u zemljama Europske Unije pokazalo je da 28% radnika doživljava stres kao posljedicu svog rada, te tako stres zauzima visoko drugo mjesto među nagativnim učincima rada na zdravlje (Paoli i Merllié 2001). Povezanost zdravlja i organizacije rada često nije tako jasna kao što je to povezanost zdravlja i drugih čimbenika rizika na radnom mjestu, primjerice buke. Učinci organizacije rada na zdravlje nespecifični su i nastaju kao rezultat psiholoških procesa koji kratkoročno ili dugoročno utječu na fizičke, mentalne i bihevioralne aspekta zdravlja. Međutim, brojna su znanstvena istraživanja pružila dokaze o djelovanju psihosocijalnih faktora organizacije rada na zdravlje i dobrobit radnika (Cox, Griffiths & Rial-Gonzalez, 2000). S obzirom na utvrđenu raširenost i njegov negativni utjecaj na zdravlje, stres na poslu predmet je sve veće zabrinutosti i diskusija među zaposlenicima i poslodavcima, predmet je interesa sindikata te državnih službi i međunarodnih organizacija koje se bave zdravljem i sigurnošću na radu. Stres na poslu uključen je na različite načine u legislativu i norme Europske Unije (EU). U njima se naglašava opća potreba da poslodavci osiguraju sigurnost i zdravlje radnika u vezi sa svim aspektima vezanim uz rad (89/391/EEC) kao i potreba usklađenosti karakteristika posla sa sposobnostima i potrebama radnika (Resolution A4-0050/99). Izrađene su i specifične norme za primjenu ergonomskih principa u borbi protiv stresa i mentalnog radnog opterećenja (EN ISO 10075-1, EN ISO 10075-2). Nijedna zemlja EU nema specifične zakonske propise o psihosocijalnim čimbenicima rizika i/ili stresu na poslu (Liorens, Ortiz de Villacian, 2002). Međutim, u propisima tih zemalja organizacija rada smatra se izvorom rizika za zdravlje i sigurnost. Samo u propisima nekih europskih zemalja (Belgije, Danske, Njemačke, Nizozemske, Norveške i Švedske) postoje navodi o tome kako bi trebalo organizirati rad da ne bi imao negativno djelovanje na zdravlje. Upute se odnose na obavezu poslodavca da oblikuje posao tako da ne bude repetitivan, da omogući radniku osobni i profesionalni razvoj, ne predstavlja preveliko opterećenje, da ritam rada ne bude prebrz, da omogući međusobne socijalne kontakte među radnicima, da omogući radnicima određenu kontrolu poslova koje obavljaju te da radno vrijeme i način plaćanja organizira na takav način da ne dovedu do prevelikog naprezanja s negativnim posljedicama po zdravlje radnika. Stres na poslu ne nalazi se na listama profesionalnih bolesti u zemljama EU te stoga ne može biti osnova za automatsku financijsku kompenzaciju. Izuzeci su propisi koji se odnose na zaposlenike koji su zbog prirode posla bili izloženi nasilju te su zbog toga oboljeli od PTSP-a, a kakvi postoje u Danskoj, Nizozemskoj i Portugalu (specifično za pripadnike vojske koji su sudjelovali u ratnim akcijama). U zemljama u kojima postoji tzv. « ; miješani» ; sustav za priznavanje profesionalnih bolesti, odnosno profesionalna bolest može biti priznata bilo na osnovi liste bilo na osnovi dokaza radnika da postoji povezanost bolesti i posla, radnik ne mora na sudu dokazivati da je bolest povezana s radom. U ostalim zemljama to je moguće samo na sudu. U Velikoj Britaniji, Irskoj i Italiji sudovi su razmatrali nekoliko slučajeva u kojima je dokazivana povezanost psihosocijalnih čimbenika organizacije rada, stresa i posljedične bolesti kao profesionalne bolesti. Doneseno je nekoliko presuda koje su uključivale pravo na umirovljenje, financijsku kompenzaciju zbog bolesti ili kompenzaciju zbog smrti koja je nastala kao posljedica stresa na poslu. U propisima nekih zemalja posebno se za priznavanje profesionalne bolesti traži da ona bude nedvosmisleno i specifično povezana s poslom (primjerice u propisima Luxemburga i Portugala), odnosno da uzrokuje smrti ili trajnu radnu nesposobnosti (u propisima Francuske). S obzirom na to da stanje stresa i bolest kao njegov konačni rezultat mogu biti uvjetovani i nizom čimbenika izvan radnog mjesta te s obzirom na značajnu ulogu individualnih razlika u percepciji stresora, glavna su nastojanja stručnjaka koji se bave stresom na poslu usmjerena na prevenciju stresa na poslu. Pored pristupa koji su usmjereni na mijenjanje pojedinca kroz trening za upravljanje stresom ili različite programe podrške zaposlenicima, posebna se važnost daje organizacijskim promjenama, odnosno takvoj organizaciji rada koja će otkloniti negativne stresore ili ih modificirati tako da kao posljedicu imaju što manji negativni stres (European Commision, 2001).
Vrsta sudjelovanja: Pozvano
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Nema recenziju
Projekt / tema: 0022007
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Pregledni
Znanstvena područja:
Psihologija



  Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4