hrvatski

Skala za mjerenje izvora nastavničkog stresa

Vizek-Vidović (1990) ističe da se obično kada se govori o izvorima stresa u nastavničkom zanimanju podrazumijevaju tzv. kronični stresori koji su više ili manje prisutni u svim društvenim zajednicama. U istraživanjima nastavničkog stresa identificiran je širok raspon profesionalnih stresora, pri čemu je velika većina bila ista ili slična bez obzira da li su uzorke sačinjavali nastavnici iz urbaniziranih zapadnjačkih društava ili iz drugih sredina. Na osnovu 51 izvora stresa koji su u svom modelu nastavničkog stresa naveli Kyriacou i Sutcliffe (1978), Borg je (1991 ; prema Boyle i sur., 1995) konstruirao skalu od 20 čestica za mjerenje izvora stresa kod nastavnika. Psihometrijska svojstva ove skale provjerene su u istraživanju Boyle-a i sur. (1995), te istraživanju Griffitha i sur. (1999) pri čemu se pokazala zadovoljavajuće visoka pouzdanost tipa unutarnje konzistencije (Cronbach alpha koeficijent iznosio je oko 0.85). Skala je prevedena s engleskog jezika (nakon postignutog konsenzusa u prijevodu između tri stručnjaka), i dodano je još pet tvrdnji za koje se pretpostavilo da mogu predstavljati potencijalne izvore stresa specifične za nastavnike u našoj zemlji (tvrdnje rednih brojeva 21 do 25). Ispitanici su za svaku tvrdnju procjenjivali koliko velik izvor stresa za njih predstavlja na 5-djelnoj skali Likertovog tipa (od 1-uopće nije stresno do 5-vrlo jako (izrazito) stresno). Skala je primijenjena na uzorku od 107 nastavnika viših razreda osnovnih škola u Zadru. Eksploratornom faktorskom analizom (metodom zajedničkih faktora uz Guttman-Kaiserov kriterij ekstrakcije faktora i Varimax rotaciju) izlučena su tri faktora koja su zajedno objašnjavala 42, 30% varijance. S obzirom na sadržaj čestica zasićenih ekstrahiranim faktorima oni su imenovani kao Neprimjereno ponašanje učenika, Potreba za profesionalnim priznanjem i Radno opterećenje. U istraživanju Boyle-a i sur. (1995) u kojem je korištena Borgova skala od 20 čestica faktorskom je analizom izlučeno pet faktora, a u istraživanju Griffina i sur. (1999) dobivena su četiri faktora. Prvi naš faktor Neprimjereno ponašanje učenika sadržajno je vrlo sličan istoimenom faktoru koji su dobili i navedeni strani autori. Drugi faktor Potreba za profesionalnim priznanjem također je sličan njihovom, jedino što se kod nas u ovaj faktor uklopilo i onih pet čestica koje smo u skalu dodali da bi zahvatili neke specifičnosti našeg školskog sustava. K tome u ovaj su se faktor uklopile i čestice koje su u istraživanju Boyle-a i suradnika činile faktor "Interpersonalnih odnosa". To su bile čestice koje se odnose na pritisak od strane autoriteta, te stavove i ponašanje kolega nastavnika. Treći faktor Radno opterećenje osim čestica koje sadržajno odgovaraju istoimenim faktorima u istraživanjima Boyle-a i Griffitha, obuhvaćao je i čestice koje su u tim istraživanjima činile zaseban faktor Vremenski pritisak/loši radni uvjeti. Ovo nije iznenađujuće s obzirom da i odgovornost za učenike, loš odnos učenika prema radu i sl. mogu predstavljati jednako radno opterećenje kao i nedostatak opreme ili loši uvjeti za rad. Dakle, u našem su istraživanju formirane tri subskale izvora nastavničkog stresa, a njihova je pouzdanost provjerena analizom čestica. Conbach alpha koeficijenti unutarnje pouzdanosti bili su zadovoljavajuće visoki (0.80 do 0.86). Moglo bi se zaključiti da je Skala za mjerenje izvora nastavničkog stresa u svojoj prvoj primjeni pokazala zadovoljavajuće metrijske karakteristike, međutim kako je ovo bila tek prva provjera njenih metrijskih karakteristika i to na relativno malom uzorku nužne su njene daljnje provjere na drugim nastavničkim uzorcima.

nastavnički stres, dimenzije izvora nastavničkog stresa

nije evidentirano