hrvatski

Dobne promjene brzine ljudske obrade podataka: klasična definicija i novi pristup matematičkom modeliranju

Brzina ljudske obrade podataka (engl. human speed of information processing) je psihologijski konstrukt duge istraživačke prošlosti, kroz koju je prisutan pod različitim nazivima i s različitim operacionalizacijama. Upravo ta, zapravo prevelika, raznolikost operacionalizacija izvor je kritika klasičnog poimanja brzine obrade podataka. Bez obzira na spomenute poteškoće, visoku istraživačku relevantnost tog konstrukta dokazuju suvremena istraživanja brzine obrade podataka u okviru četiri psihologijska područja: (1) pristup kognitivnih korelata istraživanju inteligencije, (2) kognitivna psihologija, (3) istraživanje kognitivnih vidova starenja i (4) novija istraživanja kognitivnog razvoja. U sklopu ispitivanja nekih vidova kognitivnog razvoja provedena su dva neovisna istraživanja s dva niza psihologijskih instrumenata, iz kojih su prikazane dobne promjene različitih mjera brzine ljudske obrade podataka. Prvo istraživanje provedeno je u jednoj osnovnoj školi i jednoj gimnaziji Grada Zagreba kroz dvije školske godine (2001/2002 na uzorku 540 ispitanika i 2002/2003 na uzorku 529 ispitanika), a brzina obrade podataka je mjerena Testom zamjenjivanja znakova. S obzirom na to da je u svakom valu ispitivanja ispitano 6 različitih uzrasta djece i mladih (uzrasta od 8 do 18 godina), istraživanje je imalo nacrt ponovljenog transverzalnog istraživanja. Drugo istraživanje provedeno je u 5 osnovnih škola i 4 gimnazije Grada Zagreba u razdoblju od 1997. do 2002. godine (na uzorku od ukupno 872 ispitanika), a kao mjera brzine obrade podataka korišten je test CRD311 iz CRD serije psihodijagnostičkih testova. Istraživanje je provedeno transverzalnim nacrtom te je ispitano 12 dobnih skupina ispitanika na uzrastu od 7 do 18 godina. Provedene analize jasno ukazuju na povećanje brzine obrade podataka s povećanjem dobi, te se tumače u okviru nekih novijih teorija kognitivnog razvoja. Dodatna analiza je provedena radi preciznijeg utvrđivanja oblika dobnih promjena, te je ustanovljen novi postupak odabira klase matematičkih funkcija koja najprimjerenije opisuje dobne promjene brzine obrade podataka. Rezultati ukazuju na vrlo visoku povezanost dobi i brzine obrade podataka, što ima znatne teorijske implikacije za tumačenje prirode tog konstrukta, ali ukazuje i na nužnost razvojnog provjeravanja svih modela intelekta koji uključuju taj konstrukt. Rezultati analize oblika dobnih promjena brzine obrade podataka upućuju na zaključak da je S-funkcija (jedna vrsta eksponencijalnih funkcija) najprimjerenija klasa analitičkih funkcija za opis dobnih promjena brzine obrade podataka.

brzina obrade podataka; razvojna ispitivanja; matematički modeli; S-funkcija

nije evidentirano