crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 163559

Poglavlje/Rad u knjizi

Autori: Nazor, Anica
Naslov: Glagoljske tiskane knjige
( Glagolitic printed books )
Knjiga: Hrvatska i Europa, Kultura, znanost i umjetnost.
Urednik/ci: Golub, Ivan
Izdavač: HAZU i Školska knjiga
Grad: Zagreb
Godina: 2003
Serija: Svezak III. Barok i prosvjetiteljstvo (XVII.-XVIII. stoljeće)
Raspon stranica:: 274-283
ISBN: 953-154-613-4 (HAZU)
Ključne riječi: glagoljsko tiskarstvo, istočnoslavenizacija, misal, brevijar, Roberto Bellarmino, Juan A. Polanco
( Glagolitic printing, Eastern Slavonisation, missal, breviary, Roberto Bellarmino, Juan A. Polanco )
Sažetak:
U povijesti glagoljskoga tiskarstva XVII. i XVIII. stoljeće označena su kao "rimsko", "rusko" razdoblje, kao razdoblje "u kojem su glagoljaši dobili knjige, a izgubili jezik". Tada su knjige izlazile u Rimu i glagoljaši su dobili najviše liturgijskih i crkvenih knjiga: tri misala, tri brevijara, dijelove misala i brevijara, više abecedarija i prijevode djela Roberta Bellarmina "Dottrina cristiana breve" i Juana A. Polanca "Directorium sacerdotum et poenitentium". U glagoljskim liturgijskim knjigama iz toga razdoblja provedene su promjene: a) u tekstu (usklađene su s posttridentinskim reformiranim, tipiziranim latinskim liturgijskim knjigama), b) u grafičkom sustavu (uvođenjem novih grafema po uzoru na ćirilski grafički sustav istočnoslavenskih gramatika crkvenoslavenskoga jezika), ali najveće su se promjene dogodile c) u jeziku. Od 1648. godine izvorni hrvatski crkvenoslavenski jezik, na kojem su pisane i u najstarijem razdoblju tiskane glagoljske liturgijske knjige, preoblikovan je prema pravopisnim i gramatičkim normama istočnoslavenskih gramatika crkvenoslavenskoga jezika, ponajprije prema normama dviju značajnih - Lavrentija Zizanija: "Grammatika slovenska" (1596) i "Grammatiki slovénskija právilnoe sýntagma" Meletija Smotrickoga (1619). Zato se odnedavno - od recentnih istraživanja Vande Babič - govori o "istočnoslavenizaciji" umjesto o "rusifikaciji" hrvatskih glagoljskih liturgijskih tekstova u XVII. i XVIII. stoljeću. Time se preciznije označava ono što se u jeziku stvarno dogodilo nametanjem shvaćanja o jednom (jedinstvenom) crkvenoslavenskom jeziku za sve Slavene.
Projekt / tema: 0090002
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Filologija



  Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4