hrvatski

Mjerimo li testovima sposobnosti i sociodemografske razlike

Od pojave prvih testova kognitivnih sposobnosti traju rasprave u kojoj mjeri su interindividualne razlike saturirane okolinskim faktorima (sociodemografskim obilježjima i materijalnim statusom), a koliko mjere stvarne razlike u razvijenosti intelekta. Na uzorku od 397 učenika osmih razreda osnovnih škola iz seoske sredine, malih gradova, te velikog grada (Zagreb) primijenjeni su testovi verbalne i neverbalne inteligencije, te test opće informiranosti. Ispitanici iz mjesta različite veličine značajno se razlikuju na sva tri testa (p<0, 001), a razlika ispitanika iz sela i velikog grada dostiže vrijednost jedne standardne devijacije. Rezultati hijerarhijskih regresijskih analiza uz korištenje skupova prediktora koji opisuju okolinske uvjete (veličina mjesta, obrazovanje roditelja, materijalni status, dostupnost izvora informacija, dostupnost Interneta, veličina i sadržaj obiteljske knjižnice, pomoć članova obitelji pri učenju, te prethodno iskustvo s testovima sposobnosti). pokazuju da je navedenim skupom prediktora moguće objasniti 31% varijance u testovima verbalne i neverbalne inteligencije, te 38% varijance u testu opće informiranosti. Nakon parcijalizacije udjela okolinskih faktora na rezidualnim vrijednostima u tri korištena testa provedena je kanonička diskriminacijska analiza, koja još uvijek omogućuje statistički značajnu separaciju ispitanika iz mjesta različite veličine, pri čemu razlika na neverbalnom testu više nije statistički značajna. Rezultati ukazuju da klasični testovi sposobnosti i opće informiranosti u značajnoj mjeri preferiraju ispitanike iz većih mjesta, te boljeg socioekonomskog statusa. Definicija veličine mjesta preko broja stanovnika nije dovoljno precizna niti jednoznačna, što može dovesti do novih izvora pristranosti pri izradi testovnih normi i interpretaciji individualnih rezultata.

testovi inteligencije ; individualne razlike ; socioekonomski status ; učenici

nije evidentirano