hrvatski

Selekcijska praksa u Hrvatskoj

Do podataka o načinu provođenja selekcijskih postupaka pri zapošljavanju u nekoj zemlji obično se dolazi anketnim ispitivanjem. Takva ispitivanja obično obuhvaćaju uzorak iz službenog popisa većih organizacija i to često samo za određene vrste poslova (npr. menadžerske). Zbog toga dobiveni rezultati u pravilu daju ponešto iskrivljenu sliku o dizajnu selekcijskog postupka. U našem istraživanju smo koristili drugačiji pristup. Jedinice analize su bili pojedinci koji su sudjelovali u selekcijskom postupku. Podaci su prikupljeni u okviru vježbi iz kolegija &laquo ; ; Psihologija rada&raquo ; ; u vremenskom razdoblju između 2002. i 2004. tako što su studenti ispitali osobe koje su sudjelovale u selekcijskom postupku. Pri tome nije ograničavana vrsta organizacije niti radno mjesto za koje se kandidat natjecao. Za potrebe ovog istraživanja sastavljen je upitnik koji je sadržavao pitanja o samom kandidatu, organizaciji čijem je selekcijskom postupku kandidat pristupio, načinima regrutacije kandidata te karakteristikama selekcijskog postupka. Istraživanje je obuhvatilo ukupno 310 selekcijskih postupaka u 229 radnih organizacija. Glavni rezultati dobiveni u istraživanju ukazuju na izrazitu dominaciju intervjua kao najčešće korištene selekcijske metode (korišten u 91, 9% ispitanih postupaka). Ostale metode znatno se rjeđe koriste – najupotrebljavanije su pristupni upitnik u 36, 8%, testovi inteligencije u 30% te upitnici ličnosti u 25% selekcijskih postupaka. U radu se također analiziraju i karakteristike upotrebe pojedinih selekcijskih metoda (broj provođenih intervjua, pozicija intervjuera u organizaciji, teme koje su intervjuom obuhvaćene te vrste korištenih testova inteligencije i upitnika ličnosti). Dobiveni rezultati ukazuju na odstupanje selekcijske prakse od psihometrijskog modela. Potencijalna objašnjenja za dobivene rezultate su višestruka : tehnološko zaostajanje prakse za znanstvenim spoznajama o valjanosti selekcijskih postupaka ; pretpostavka da psihometrijski valjanije selekcijske metode ne odgovaraju zahtjevima korisnika s obzirom na omjer cijene i korisnosti te zasnivanje selekcijske prakse na načelima koja se ne temelje na procjeni izvrsnosti.

Selekcija kadrova; selekcijske metode; vrsta organizacije

nije evidentirano