crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 180694

Zbornik radova

Autori: Vučetić, Višnjica; Vučetić, Marko
Naslov: Klimatske prilike na širem području Kornata značajne za poljodjelstvo
( Climatic Conditions in the Kornati Region Significant for Agriculture )
Izvornik: Ekološke monografije 7 / Meštrov, Milan ; Durbešić, Paula ; Kerovec, Mladen (ur.). - Murter, Tisno, Kornati, Šibenik :
Skup: Prirodna podloga, zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje Kornata
Mjesto i datum: Murter, Hrvatska, 02-07.10.1995.
Ključne riječi: Temperaturne sume ; potencijalna i stvarna evapotranspiracija ; Palmerova metoda ; Vela Sestrica
( Temperature sum ; potential and real evapotranspiration ; Palmer method ; Vela Sestrica )
Sažetak:
Prostorna raspodjela pojedinih biljnih vrsta ovisi o klimatskim elementima kao što su zračenje, svjetlost toplina, vlaga, količina vode u tlu i o drugim meteorološkim pojavama. Kad bi se željeli istaknuti samo oni parametri na osnovi kojih se može dati prva klasifikacija klimatskog tipa to bi bili temperatura zraka i oborina. Prema jednoj takvoj klasifikaciji, koja je poznata kao Köpenova klasifikacija klime, šire područje Kornata pripada umjereno toploj kišnoj klimi sa suhim razdobljem u toplom dijelu godine i srednjom temperaturom zraka najtoplijeg mjeseca iznad 22 C. Međutim, da bi se dobila cjelovita slika klimatskih prilika značajnih za poljodjelstvo na području Kornata analizirani su i ostali meteorološki elementi. To su relativna vlaga zraka, naoblaka, trajanje sijanje sunca, pojave s maglom, tučom, rosom, mrazem, jakim i olujnim vjetrom kao i neke izvedene meteorološke veličine - temperaturne sume iznad određenih pragova temperature, procjena evapotranspiracije i zalihe vode u tlu. U meteorološkoj praksi vlaga u tlu mjeri se na vrlo rijetkoj mre`i postaja. Stoga se količina vlage u tlu najčešće procjenjuje određenim matematičkim metodama iz temperature zraka, relativne vlage zraka i količine oborine. U ovom radu primijenjena je Palmerova metoda pomoću koje se dobiva procjena zalihe vode u tlu i i gubitak vode iz tla u površinskom sloju i u dubljem sloju do 1 m dubine. Zbrajanjem srednjih dnevnih temperatura iznad određenih pragova temperature određuju se temperaturne ili biološke sume za određeno razdoblje..Poznavanjem temperaturnih pragova pojedine razvojne faze neke biljke može se odrediti količina akumulirane topline potrebne za tu fazu. Prostorni prikaz temperaturnih suma iznad određenih pragova temperature i evapotranspiracije bazira se na 10-godišnjem nizu podataka meteoroloških postaja Šibenik, Vrana, Biograd, Zadar i Donji Zemunik dok za specifične karakteristike klime rabljeni su meteorološki podaci postaje Vela Sestrica na Kornatima.
Vrsta sudjelovanja: Predavanje
Vrsta prezentacije u zborniku: Cjeloviti rad (više od 1500 riječi)
Vrsta recenzije: Domaća recenzija
Projekt / tema: 004001
Izvorni jezik: hrv
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Geofizika



  Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4