hrvatski

Brak i obitelj u svjetlu II. vatikanskog koncila danas

II. vatikanski koncil govori o braku i obitelji zajedno, temeljeći ga na tradicionalnoj matrici i smještajući ga u kontekst govora o gorućim problemima čovječanstva u 2. polovici 20. vijeka. Koncil polazi od kršćanskog specifikuma braka, koja se temelji na njegovoj biblijskoj jedinstvenosti, nerazrješivosti i transcendentalnosti. Prema Europskom istraživanju vrednota 1999./2000. za uspješan brak relevantne su vrednote: međusobno poštivanje i uvažavanje, vjernost, razumijevanje i tolerancija, djeca, dobar seksualni odnos itd., dok se nacionalno podrijetlo i socijalni status nalaze na posljednjem mjestu. Prema istom istraživanju obitelj kao vrednota je i danas u Europi izrazito visoko pozicionirana, jer preko 90% Europljana smatra obitelj 'veoma važnom' i 'važnom' u svom životu. U svijesti europskih građana obitelj ima veće značenje od braka. Za većinu europskih građana brak još nije zastarijela ustanova. No, primjećuje se svojevrsna proturječna ambivalentnost u shvaćanju braka, obitelji i unutarobiteljskih odnosa. Primjerice, kada se istodobno tvrdi da žena može imati dijete kao samohrana majka i da dijete treba dom s ocem i majkom da bi odrastalo sretno i uspješno. U zadnjim desetljećima sve više se konstatira očigledni raskorak između evanđeoskog ideala (sretnog, jednog i uspjelog braka) i konkretne životne zbilje (rastave brakova, rastakanje obitelji i nesretna djeca ...). Brak i obitelj i dalje ostaju ideali koji se, istina sve teže, žive i ostvaruju.

koncil; brak; obitelj; evanđeoski ideal; vrednote; dijete

nije evidentirano