hrvatski

Analiza stomatognatog sustava srednjevjekovnog koštanog uzorka iz Bijelog Brda kod Osijeka

Bijelobrdska kultura pripada razdoblju Srednjeg vijeka od 10. do 13. stoljeća. Nositeljima te kulture se smatraju Slaveni i Mađari, s tim da je slavenska komponenta bila heterogena i sastojala se pretežno od Slovaka i Hrvata. Svrha ovog istraživanja je bila skupljanje širokog spektra paleostomatoloških podataka o populaciji koja je naseljavala Bijelo Brdo, te analiza patoloških promjena alveolne kosti, koja je uključivala registraciju zubnog karijesa, antemortalnog gubitka zubi, te abraziju okluzalnih površina. Spol je određen pomoću osobitosti kraniofacijalne morfologije. Dob je određena na temelju stupnja strašenosti kranijalnih šavova, te pomoću stupnja erupcije i abrazije zuba. Analizirani uzorak je bio dobro očuvan i sastojao se od 88 lubanja u kojima je pronađeno ukupno 1087 zuba. Prevalencija karijesa je bila 9, 4%, a prevalencija antemortalnog gubitka zuba je bila 6, 7%. Kod većine zuba je zabilježen umjeren stupanj abrazije. Zabilježene dentoalveolne lezije su poslužile za rekonstrukciju života i načina prehrane srednjevjekovnih stanovnika Bijelog Brda. S obzirom na postojeće paleodemografske podatke, relativno visoku prevalenciju karijesa i umjereno okluzalno trošenje, može se zaključiti da su drevni stanovnici Bijelog Brda bili uglavnom zemljoradnici, te lovci, a hrana im se bazirala na žitaricama.

zubi ; karijes ; dentalna dob ; spol ; arheologija ; Bijelo Brdo

Prvo istraživanje stomatognatog sustava na srednjevjekovnom uzorku iz područja Bijelog Brda kod Osijeka.