hrvatski

Utjecaj rijeke na pogranična naselja. Primjer rijeke Drave u 18. i 19. stoljeću

Drava je kroz dijelove svoga toka tijekom prošlih stoljeća bila pogranična rijeka. Granični položaj rijeke Drave bio je najjasnije vidljiv od kraja 16. stoljeća kada ona postaje pogranična rijeka između zemalja pod vlašću Habsburgovaca i Osmanskog Carstva. Takav položaj zadržava do kraja 17. stoljeća. Kasnije će ona biti granicom između Vojne krajine i ugarskih županija, dakle u sličnom statusu kao što je bila do kraja 16. stoljeća. U ovom radu ću se ograničiti na dio koncepta odnosa čovjeka i okoliša na granici, ali samo kroz predstavljanje nekih aspekata vrlo složenih odnosa i to na odabranim odrednicama međuodnosa Drave i ljudi. U novije vrijeme smo ponovo svjedoci depopulacije toga prostora. Ipak moguće je utvrditi da u raznim ciklusima dolazilo do osnivanja naselja u neposrednoj blizini dravske obale i kasnije njihovog nestanka. Utjecaj čovjeka na Dravu je bio vidljiv od prvih planova regulacija iz 1780. godine, ali je postao osjetan tek od početka 19. stoljeća, tj. od prvih radova na hidroregulaciji rijeke Drave. Na drugoj strani, Drava je stoljećima utjecala na različite načine na ljude. Među najočitije i najbolje vidljive direktne pokazatelje tih odnosa izdvojiti ću tri primjera. Prvi je preseljenje naselja sa lijeve na desnu obalu (iz Međimurja u Podravinu) – primjer Legrada (1710.). Drugi je uništenje dijela naselja na način da je Drava svojim tokom prošla kroz njega i preseljavanje stanovništva s desne na lijevu obalu u nova naselja – primjer uništenja dijelova Drnja i preseljenje dijela stanovništva na način da su za njih osnovana nova naselja: Gotalovo i Gola (1820-1822.). Treći primjer je uništenje cijelog naselja i preseljenje stanovništva na istoj dravskoj obali, primjer nestanka naselja Brod i osnivanja novog naselja Ferdinandovac (1844.).

rijeka Drava; povijest okoliša; ekohistorija; pogranična naselja; Podravina

nije evidentirano