U izlaganju će biti riječi o socijalnorekonstrukcijskim procesima u zajednici nakon rata i masovnog stradanja, na primjeru Vukovara. Izložit će se rezultati višegodišnjeg projekta Uloga pravde u socijalnoj rekonstrukciji zajednica u kojem je obuhvaćeno, koristeći multimetodološki pristup, preko 2000 ispitanika. Rezultati i rasprava o socijalnorekonstrukcijskim procesima zasnivat će se na opsežnoj dvogodišnjoj etnografskoj studiji života u Vukovaru nakon rata, ali će se koristiti i rezultati dobiveni drugim metodama: anketnim istraživanjem, fokusnim grupama, te intervjuima s građanima grada. Kombiniranje metoda i praćenje zajednice tijekom trogodišnjeg razdoblja omogućilo je oblikovanje valjane i pouzdane slike života zajednice nakon rata i njenog oporavka. Temeljna socijalna posljedica rata i masovnog stradanja građana nekada visoko integrirane sredine jest fenomen podijeljene zajednice. Podijeljena zajednica je zajednica (društvo) u kojoj postoji jedna temeljna crta podjele (etnička, kulturalna, religijska, klasna) koja zahvaća sve pore socijalnog života i tako oblikuje cjelokupnu socijalnu dinamiku zajednice. Proces rekonstrukcije zajednice odvija se obilježen etničkim markerom, s vrlo malo međusobnih kontakata između Hrvata i Srba kao dvije dominantne skupine. Podijeljenost zajednice očituje se ne samo u podijeljenosti među ljudima, nego je doveo i do redefiniranja urbanog prostora, koji se također etnički dijeli. Analizirat će se prisutnost etničkih markera i izložiti njihova funkcija u redefiniciji gradskog prostora i rekonstrukciji socijalnih identiteta. Unatoč podijeljenosti sredine i čvrste zatvorenosti dominantnih grupa, zamjetna je i pojava stvaranja supraidentiteta Vukovarca, građanina grada, koji nosi rekonstrukcijski potencijal uključivanja pripadnika obje grupe. Bit će navedeni i elaborirani faktori koji otežavaju proces socijalne rekonstrukcije, ali i oni koji pridonose oporavku potrganih društvenih odnosa.

Psihologija