crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 208853

Disertacija

Autor: Vulić, Sanja
Naslov: Tvorba imenica u gradišćanskohrvatskim čakavskim govorima
( Noun formation in local cakavian idioms of Burgenland Croatians )
Vrsta: doktorska disertacija
Fakultet: Filozofski fakultet
Sveučilište: Sveučilište u Rijeci
Mjesto: Rijeka
Datum: 27.09.
Godina: 2005
Stranica: 206
Mentor: Lukežić, Iva
Ključne riječi: tvorba imenica; gradišćanskohrvatski čakavski govori
( noun formation; local cakavian idioms of Burgeland Croatians )
Sažetak:
Rad počinje kratkim uvodnim dijelom u kojem je predstavljen fenomen gradišćanskohrvatske dijaspore u prošlosti i sadašnjosti. Iza toga slijedi šest temeljnih poglavlja. U prvom se poglavlju donosi analiza rječotvorbenoga sustava općenito, tj. pregled tvorbenih obrazaca, tvorbenih načina i podnačina, te tvorbenih jedinica koje se rabe u tvorbi riječi općenito, kao i ostaloga pojmovlja vezanoga uz tvorbu riječi. Prefiksalna se tvorba obrađuje u okviru izvođenja kao tvorbenoga načina. Upozorava se na pojavnost prefiksalno-složene tvorbe, kao i na pojavnost sekundarne prefiksacije u gradišćanskohrvatskim idiomima. Posebna je pozornost posvećena specifičnosti dijalekatne tvorbe riječi, koja s jedne strane razmatra konkretne rječotvorbene sustave pojedinih konkretnih mjesnih govora, a s druge strane apstraktne sustave pojedinih skupina govora, dijalekata i narječja. Zbog te se dvojnosti uvodi posebno nazivlje za apstraktne rječotvorbene pojmove, a to su hiperprefiksi, hipersufiksi, nadtvorenice, nadizvedenice, nadsloženice, dok se apstraktne jedinice sintaktičko-semantičke tvorbe nazivaju nadsastavljenice. Jedinice nastale preobrazbom nazivaju se preobraženice, a sukladno tomu apstraktne jedinice su natpreobraženice. Slijedi prikaz osnovnih teorijskih pristupa tvorbi riječi, s napomenom da je u ovom radu kao tvorbena jedinica prihvaćen cjelovit sufiks sa svojim oblikotvornim i gramatičkim morfemom, a taj je pristup obrazložen na konkretnim primjerima. Drugo poglavlje sadrži detaljan opis terenskih istraživanja na gradišćanskohrvatskom govornom području koja su provođena tijekom 15-ak godina, čime su obuhvaćena 44 mjesna govora. Budući da je građa za rječotvorbenu analizu prikupljana i na druge načine, ponajprije ekscerpiranjem iz dijalekatnih rasprava i rječnika, u radu je obrađena građa s ukupno 86 gradišćanskohrvatskih punktova. Treće poglavlje sadrži iscrpan pregled dosadašnjih istraživanja tvorbe riječi u hrvatskoj dijalektologiji, s posebnim osvrtom na gradišćanskohrvatske idiome. Težište je stavljeno na specifičnosti tvorbe riječi u dijalektologiji, koja ponajprije proizlazi iz činjenice što je dijalektologija genetskolingvistička disciplina koja u svoja istraživanja nužno uključuje dijakroniju, dok se tvorba riječi uvijek događa na sinkronijskoj razini. Upozorava se da je sinkronijski pristup moguć u okviru konkretnoga jezičnoga sustava jednoga mjesnoga govora, dok je na razini apstraktnoga sustava dijalekta ili narječja, zbog supostojanja većega broja fonoloških inačica u okviru nadtvorenice, odnosno u okviru tvorbenih jedinica, nužno uključivanje genetske lingvistike. Zato je sljedeće potpoglavlje posvećeno odnosu tvorbe riječi prema drugim granama jezikoslovlja. Četvrto poglavlje sadrži podjelu gradišćanskohrvatskih mjesnih govora prema dijalekatnim značajkama. U petom je tvorba imenica u gradišćanskohrvatskim govorima obrađena prema tvorbenim načinima i podnačinima, a to su u gradišćanskohrvatskim idiomima čista sufiksalna tvorba, čista prefiksalna tvorba, prefiksalno-sufiksalna tvorba, čista složena tvorba, složeno-sufiksalna tvorba, prefiksalno-složena tvorba i srašćivanje, te od rubnih tvorbenih načina preobrazba i sintaktičko-semantička tvorba. Upozorava se na stupanj plodnosti pojedinih tvorbenih jedinica i načina. U zaključku se ističe da se međunarječne razlike u okviru rječotvorbenoga sustava susreću jedino pri prefiksalnoj tvorbi. Inače dominiraju tek fonološke razlike u okviru istih nadtvorenica pa je stoga u dijalektologiji nužno povezivanje tvorbe riječi s drugim granama jezikoslovlja.
Projekt / tema: 0101213
Izvorni jezik: HRV
Znanstvena područja:
Filologija



  Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4