hrvatski

Metode u projektu 'Obitelj u Hrvatskoj nakon rata'

U radu je prikazan teorijski i metodologijski okvir istraživanja 'Obitelj u Hrvatskoj nakon rata', istraživačkog projekta koji je izveo istraživački tim Studija za socijalni rad Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Osnovna svrha bila je ispitati strukturu, uloge, vrednote, funkcioniranje, životne uvjete i druge bitne značajke cjelovitih obitelji s najmanje jednim djetetom obuhvaćenim osnovnoškolskim obrazovanjem, odnosno skupine društveno-reprodukcijski vitalnih obitelji. Terenski je rad proveden 1998. i 1999. godine. Prema naravi istraživanje ulazi u pregledna istraživanja (survey research) dijagnostičkog tipa. Osnovni skup čine tzv. Prosječne obitelji, na kojima se temelji gospodarski socijalni, reprodukcijski, te drugi aspekti života i razvoja zemlje. Uzorkom su obuhvaćene 874 obitelji s osnovnoškolskom djeco s prebivalištem u Republici Hrvatskoj što daje 1748 ispitanika: osnovnu jedinicu analize čini obitelj a u svakoj su obitelji podaci prikupljeni neovisno od obaju bračnih partnera. Osnovna stratifikacija uzorka učinjena je s obzirom na regiju te veličinu naselja (selo, mali i srednji, te veliki grad), a izbor škola u poduzorku naselja, te obitelji prema školama bio je slučajan. Glavni instrument u prikupljanju podataka bio je protokol za strukturiran razgovor s majkom (ženom) ili ocem (mužem), a sastojao se od 113 pitanja, od čega 87 zatvorenog tipa s ograničenim rojem ponuđenih odgovora i 26 pitanja otvorenog tipa. Budući da neka pitanja nude mogućnost višestrukog izbora, ukupno je definirano 438 istraživačkih varijabli. Istraživanje je obuhvatilo opće sociodemografske varijable, percepciju zagađenosti okoliša, materijalne i stambene uvjete, obiteljske i opće vrednote, religiozno ponašanje, socijalno funkcioniranje obitelji unutarobiteljske i partnerske odnose, te ponašanje i probleme djece.

obitelj; metode istraživanja; uzorak; varijable; veličina (vrsta) naselja

nije evidentirano