crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 216997

Disertacija

Autor: Birtić, Matea Andrea
Naslov: Argumentna struktura imenskih riječi (Tvorba riječi u generativnoj morfologiji)
( Argument Structure of Nominals (Wordformation in Generative Morphology )
Vrsta: doktorska disertacija
Fakultet: Filozofski fakultet
Sveučilište: Sveučilište u Zagrebu
Mjesto: Zagreb
Datum: 18. 2.
Godina: 2004
Stranica: 238
Mentor: Mihaljević, Milan
Ključne riječi: tvorba riječi; izvođenje imenica; odglagolske imenice u hrvatskom; generativna gramatika; distribuirana morfologija; argumentna struktura; događajnost; vid; neakuzativnost
( Word formation; noun derivation; Croatian deverbal nouns; Generative Grammar; Distributed Morphology; argument structure; eventive interpretation; aspect; unaccusativity )
Sažetak:
U ovoj se disertaciji pokušalo metodama generativne gramatike opisati jedno poglavlje iz morfologije hrvatskog jezika. Na tvorbu odglagolskih imenica primijenile su se metode distribuirane morfologije, recentnog generativnog pristupa morfologiji, razvijenog u okviru minimalističke epohe (Halle i Marantz 1993, Halle i Marantz 1994, Marantz 1997, 2001, Harley i Noyer 1998, 1999). Rad je podijeljen u tri sadržajne cjeline: u prvoj su prikazane osnovne postavke generativne morfologije i distribuirane morfologije te posebno pristup takve teorije tvorbi riječi. Druga sadržajna cjelina obuhvaća opis sufiksa kojima se tvore odglagolske imenice u hrvatskome jeziku. Treća sadržajna cjelina obuhvaća primjenu tvorbenog modela distribuirane morfologije na odglagolske imenice u hrvatskome jeziku. Prema takvom modelu tvorba riječi obuhvaća spajanje apstraktnih korijena s određenim funkcionalnim glavama. Pretpostavlja se da imenski funkcionalni sloj u hrvatskome jeziku uključuje glave D, Poss, F, Num, dok se glagolski funkcionalni sloj sastoji od kategorija v, Perf i Asp. Događajnost se imenica definira prisutnošću glagolskih funkcionalnih kategorija. Agentivne i događajne imenice u hrvatskome jeziku, slijedeći analizu iz Alexiadou (2001), obuhvaćaju uz imenske i glagolske funkcionalne kategorije, dok sve ostale imenice (obične, rezultativne i imenice za jednostavne događaje) sadrže samo imenske funkcionalne kategorije. U radu su istražena pitanja utjecaja glagolskih gramatičkih svojstava osnove na mogućnost tvorbe i na interpretaciju izvedenih imenice. Glagolske su se osnove promatrale u odnosu na vid i rekcijska svojstva, a izvedene imenice u odnosu na moguću događajnu ili nedogađajnu interpretaciju. Tako je rad osim tvorbe imenica od glagola osvijetlio i neka druga gramatička područja hrvatskog jezika (neakuzativnost, aspekt, strukturu imenskih skupina, pitanja međuovisnosti svršenosti i rezultativnosti, i nesvršenosti i događajnosti), kao i neka, već dugo prisutna i poznata, načelna pitanja generativne morfologije (razlikovanje rječnih i rečeničnih kategorija, pitanje leksički obilježenih jedinica, odnos sintakse i morfologije).
Projekt / tema: 0212001
Izvorni jezik: HRV
Znanstvena područja:
Filologija



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4