crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 222700

Zbornik radova

Autori: Boršić, Luka
Naslov: Nizolijevo i Petrićevo poimanje znanosti
( Nizolio's and Petrić's Concept of Science )
Izvornik:
Skup: 14. dani Frane Petrića
Mjesto i datum: Cres, Hrvatska, 26.9.-28.9.2005.
Ključne riječi: Nizolio; Petrić; Aristotel; metafizika; znanost
( Nizolio; Petrić; Aristotle; metaphysics; science )
Sažetak:
Th. Angelucci, u spisu "Quod metaphysica sint eadem quae physica nova Theod. Angelutii sententia" (Venecija, 1584.) kritizira Petrićevu kritiku Aristotelove Metafizike. Petrić, naime, tvrdi da ne postoji jedinstven predmet "Metafizike", već da je to zbir od proizvoljno skupljenih znanosti: scientia de ente (koju Petrić smatra fizikom, tj. znanost o prirodnom biću), Sophia i logike, i to mu je jedan od argumenata da "Metafizika" nije Aristotelovo djelo, već bibliotekarski zbir različitih knjiga, dok Angelucci zastupa misao o jedinstvenosti i autentičnosti "Metafizike". Angelucci uspoređuje Petrićevu kritiku Aristotela s, među inima, nešto starijom Marija Nizolija. Prema Angelucciju, Nizolio se u 6. poglavlju III. knjige svojih "De veris principiis et de vera ratione philosophandi" (Parma, 1553.) na sličan način kao i Petrić obrušava na Aristotelovu "Metafiziku". Iako Angelucci, kao što se često naglašava, nije bio vrstan filozof, neću zanemariti tu usporedbu Petrića i Nizolija te ću je pobliže istražiti. Ta je usporedba tim zanimljivija, jer Nizolijevu knjigu, napisanu 30-ak godina prije Petrićevih "Discussiones peripateticae" (Bazel, 1581.), Petrić u Discussiones ne spominje isto kao ni samog Nizolija, premda bi zbog tematske sličnosti i cilja obiju knjiga takvo spominjanje bilo očekivano. Teza ovog izlaganja je sljedeća: Petrić od Nizolija preuzima osnovnu misao da Aristotelova (apodiktička) znanost ne postoji i da je čak unutar samog Aristotelovog sustava neobranjiva, i djelomice preuzima od Nizolija tip argumentacije u potkrijepu te teze. No, s druge strane, Petrićeve se filozofske pozicije značajno razlikuju od Nizolijevih. Tri su osnovna momenta razlikovanja: 1. Nizolio podjednako kritizira Platona i Aristotela, dok je Petriću na zubu samo Aristotel ; 2. Nizolio se orijentira isključivo prema empirijskom znanju i jedino takvo znanje smatra vrijednim bavljenja ; 3. Dok Nizolio odbacuje ikakav oblik apodiktičke znanosti, pa i ikakve znanosti onkraj eksperimentalno-osjetilne, Petrić u Platonovoj dijalektici vidi pravu i istinsku znanost o biću, koju suprotstavlja Aristotelovoj metafizici.
Vrsta sudjelovanja: Pozvano
Vrsta prezentacije u zborniku: Nije objavljen
Vrsta recenzije: Međunarodna recenzija
Projekt / tema: 0191006
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Filozofija



  Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4