crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 233991

Zbornik radova

Autori: Švegar, Domagoj; Domijan, Dražen
Naslov: Serijalni efekti u vizualnom radnom pamćenju
( Serial Order Effects in Visual Working Memory )
Izvornik: XVII. dani Ramira i Zorana Bujasa : knjiga sažetaka = 17th Ramiro and Zoran Bujas’ Days : abstracts / Kamenov, Željka ; Jelić, Margareta ; Jokić Begić, Nataša (ur.). - Zagreb : Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju ; Hrvatsko psihološko društv , 2005. 94-94 (ISBN: 953-175-241-9).
Skup: Dani Ramira i Zorana Bujasa (17 ; 2005)
Mjesto i datum: Zagreb, Hrvatska, 15.-17.12.2005.
Ključne riječi: primarnost; recentnost; radno pamćenje; vid
( primacy; recency; working memory; vision )
Sažetak:
U istraživanju su ispitivani serijalni efekti u vizualnom radnom pamćenju. Provedena su tri eksperimenta (svaki na 14 ispitanika, studenata prve godine psihologije Filozofskog fakulteta u Rijeci, ak.god. 2004/2005) u kojima je varirano vrijeme retencije i broj objekata (linija različitih po boji, položaju i/ili duljini) koje je trebalo pamtiti. U analize rezultata uvršten je postotak točnih odgovora i vrijeme reakcije za različite serijalne pozicije. Jednosmjernim analizama varijance za ponavljana mjerenja, koje su provedene zasebno za svaku zavisnu varijablu u svakom od eksperimenata, ustanovljeno je da se neovisno o broju čestica u nizu najbolje pamti posljednja prezentirana čestica ako je interval retencije malen (900 ms). Povećanjem intervala retencije (na 6250 ms) gubi se efekt recentnosti i svaka od čestica ima podjednaku vjerojatnost da će biti upamćena, bez obzira na serijalnu poziciju. Rezultati se mogu objasniti na tri načina – u terminima oscilacije pažnje, promjenom strategije pamćenja i teorijom radnog pamćenja ili, drugim riječima, OSCAR modelom Browna i sur. (1999) te Browna, Hulmea i Preecea (2000), odnosno komponentom tog modela o kontekstualnom preklapanju. Ovo su prvi bihevioralni eksperimenti u kojima se ispitivala navedena komponenta teorijskog modela pamćenja Browna i sur. (1999) odnosno Browna, Hulmea i Preecea (2000). Dobiveni rezultati odlično se uklapaju u njihov OSCAR model, i prvi su empirijski podaci koji idu u prilog hipotezi tog modela o kontekstualnom preklapanju.
Vrsta sudjelovanja: Predavanje
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Domaća recenzija
Projekt / tema: 0119265
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Psihologija



  Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4