hrvatski

Režim vlažnosti hidromelioriranog pseudoglej-glejnog tla

U radu se prikazuju rezultati istraživanja funkcionalnosti drenažnih sustava na hidromelioriranom pseudoglej-gleju u Srednjoj Posavini kako bi se temeljem utvrđenih rezultata mogli preporučiti potrebni daljnji melioracijski zahvati radi intenzivnijeg korištenja dreniranih površina u praksi. Istraživanja režima vlažnosti, provedena su na dreniranom i nedreniranom pseudoglej-gleju u rezdoblju od 1987-1991, u sklopu redovite biljne proizvodnje, a u okviru čega je vršeno dekadno praćenje dinamike trenutačne vlage, razine podzemne vode, pojave stagnirajuće vode u tlu te drenažnog istjecanja. Za vegetacijsko razdoblje (IV-IX mjesec) utvrđene su male razlike u dužini trajanja mokre faze između nedreniranog i dreniranog pseudoglej-gleja. U tom razdoblju prosječno godišnje mokra faza traje 17 dana na dubini od 15 cm, 47 dana na 30 cm te 10 dana na 60 cm dubine na nedreniranom tlu, odnosno 23 dana na 15 cm, 43 dana na 30 cm te 10 dana na 60 cm dubine na dreniranom tlu. Tijekom izvan vegetacijskog razdoblja (X-III mjesec) utvrđene su također male razlike u trajanju mokre faze između dreniranog i nedreniranog tla na dubini od 15 i 60 cm, dok je značajno veća razlika utvrđena na dubini od 30 cm. Prosječno godišnje trajanje mokre faze u ovom razdoblju iznosilo je 50 dana na 15 cm, 140 dana na 30 cm te 17 dana na 60 cm dubine na nedreniranom tlu, odnosno 50 dana na 15 cm, 97 dana na 30 cm te 13 dana na 60 cm dubine na dreniranom tlu. Statistički opravdana razlika u dinamici trenutačne vlage između dreniranog i nedreniranog tla, utvrđena je jedino za dubinu od 30 cm i to samo za izvan vegetacijsko razdoblje. Razina podzemne vode kretala se praktički uvijek ispod 1.0 m dubine tla, međutim u gornjem dijelu profila utvrđeno je prisustvo stagnirajuće oborinske vode. Nije utvrđena bitna razlika u dužini trajanja prisustva stagnirajuće vode na dreniranom i nedreniranom tlu. Maksimalne izmjerene vrijednosti trenutnog drenažnog isteka koje su iznosile oko 0.003 m/dan, bile više nego trostruko manje od projektnog modula odvodnje drenažom. Utvrđene razlike u visini prinosa uzgajanih kultura na nedreniranom i dreniranom tlu nisu statistički opravdane. Istraživanja režima vlažnosti tla, te praćenja razine podzemne i stagnirajuće vode dreniranog i nedreniranog pseudoglej-glejnog tla, pokazuju da je kod dreniranih tala i dalje ostao problem pravovremene evakuacije viška vode u rizosfernom sloju tla, prije svega kao posljedica neizvedenih projektnim rješenjem predviđenih agrotehničkih mjera podrivanja, kalcifikacije i humizacije. U takvim uvijetima izvedeni drenažni sustavi imaju ograničene učinke

drenirano tlo; nedrenirano tlo; podzemna voda; pseudoglej-glej; režim vlažnosti; stagnirajuća voda

nije evidentirano