Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Povijesna tipologija zapisa hrvatskih usmenih tradicija (CROSBI ID 32497)

Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad

Banov-Depope, Estela Povijesna tipologija zapisa hrvatskih usmenih tradicija // Zbornik Ivana Mimice : u povodu 70. rođendana / Bjelanović, Živko ; Pilić, Šime (ur.). Split, 2003. str. 23-35

Podaci o odgovornosti

Banov-Depope, Estela

hrvatski

Povijesna tipologija zapisa hrvatskih usmenih tradicija

Svaka kultura ili zajednica čuva svoje najstarije tradicije jedino u usmenom obliku. Kada neki narod prihvati tehniku pisanja, on istovremeno počinje pretvarati svoje tradicije u novi medij, kojim u početku vlada tek tanak društveni sloj. Razdoblje supostojanja usmenih i pisanih književnih tekstova može potrajati vrlo dugo, čak stoljećima. S porastom pismenosti, usmene tradicije postepeno tonu u zaborav pa njihovi zapisi i zbirke postaju osnovni izvor za analize tekstova. Proces pretvaranja hrvatskih usmenih tradicija i usmene književnosti u zapise sustavno se može pratiti od kraja petnaestog stoljeća. Zanimanje za zapisivanje i čuvanje zapisa osobito je poraslo krajem osamnaestog i u prvoj polovini devetnaestog stoljeća. Povezano s imenima dvojice poznatih hrvatskih književnika koji su uključili zapise tradicionalne usmene poezije u svoje radove u hrvatskoj se književnoj historiografiji koristi termin Hektorović-Vrazov zakon da bi se označila kontinuirana praksa vjernog pretvaranja usmenog umjetničkog izričaja u pisani oblik. U radu se analizira važnost suodnosa i suradnje između kazivača i zapisivača usmenih književnih tekstova u procesu sabiranja folklorne građe. O stupnju spoznajne uključenosti sabiratelja folklorne građe u kulturni kontekst unutar kojeg tekstovi žive ovisi pristup u sabiranju, stupanj i vrste odstupanja vjernosti grafičkog zapisa od usmeno prenošene građe, a slijedom toga i kasnije teorijske interpretacije i estetske valorizacije te poimanje značenja teksta za ukupnost kulture kojoj pripada. Polazeći od povijesne činjenice da je veliki broj zapisa hrvatskih usmenih tekstova koji danas ulaze u antologijske izbore nastao djelovanjem stranih zapisivača, te da je udio usmene književnosti u emisionim procesima unutar poredbenih istraživanja hrvatske literature u europskom kontekstu bio češće predmet stranih nego domaćih slavista, problematizira se sociokulturni status usmenoknjiževnog fenomena u prošlosti i danas te se iznosi mišljenje da hrvatska književna i kulturna historiografija još uvijek nije adekvatno valorizirala usmenoknjiževni udio i niz aspekata tradicijske kulture kao dio vlastitog kulturnog identiteta.

zapisi, usmeno pjesništvo, zapisivači, kulturni identitet

nije evidentirano

engleski

Historical classification of the records of Croatian oral traditions according to the tipe

nije evidentirano

records, oral poetry, explorers, cultural identity

nije evidentirano

Podaci o prilogu

23-35.

objavljeno

Podaci o knjizi

Zbornik Ivana Mimice : u povodu 70. rođendana

Bjelanović, Živko ; Pilić, Šime

Split:

2003.

953-99200-0-0

Povezanost rada

Filologija, Etnologija i antropologija