Povijesna tipologija zapisa hrvatskih usmenih tradicija (CROSBI ID 32497)
Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad
Podaci o odgovornosti
Banov-Depope, Estela
hrvatski
Povijesna tipologija zapisa hrvatskih usmenih tradicija
Svaka kultura ili zajednica čuva svoje najstarije tradicije jedino u usmenom obliku. Kada neki narod prihvati tehniku pisanja, on istovremeno počinje pretvarati svoje tradicije u novi medij, kojim u početku vlada tek tanak društveni sloj. Razdoblje supostojanja usmenih i pisanih književnih tekstova može potrajati vrlo dugo, čak stoljećima. S porastom pismenosti, usmene tradicije postepeno tonu u zaborav pa njihovi zapisi i zbirke postaju osnovni izvor za analize tekstova. Proces pretvaranja hrvatskih usmenih tradicija i usmene književnosti u zapise sustavno se može pratiti od kraja petnaestog stoljeća. Zanimanje za zapisivanje i čuvanje zapisa osobito je poraslo krajem osamnaestog i u prvoj polovini devetnaestog stoljeća. Povezano s imenima dvojice poznatih hrvatskih književnika koji su uključili zapise tradicionalne usmene poezije u svoje radove u hrvatskoj se književnoj historiografiji koristi termin Hektorović-Vrazov zakon da bi se označila kontinuirana praksa vjernog pretvaranja usmenog umjetničkog izričaja u pisani oblik. U radu se analizira važnost suodnosa i suradnje između kazivača i zapisivača usmenih književnih tekstova u procesu sabiranja folklorne građe. O stupnju spoznajne uključenosti sabiratelja folklorne građe u kulturni kontekst unutar kojeg tekstovi žive ovisi pristup u sabiranju, stupanj i vrste odstupanja vjernosti grafičkog zapisa od usmeno prenošene građe, a slijedom toga i kasnije teorijske interpretacije i estetske valorizacije te poimanje značenja teksta za ukupnost kulture kojoj pripada. Polazeći od povijesne činjenice da je veliki broj zapisa hrvatskih usmenih tekstova koji danas ulaze u antologijske izbore nastao djelovanjem stranih zapisivača, te da je udio usmene književnosti u emisionim procesima unutar poredbenih istraživanja hrvatske literature u europskom kontekstu bio češće predmet stranih nego domaćih slavista, problematizira se sociokulturni status usmenoknjiževnog fenomena u prošlosti i danas te se iznosi mišljenje da hrvatska književna i kulturna historiografija još uvijek nije adekvatno valorizirala usmenoknjiževni udio i niz aspekata tradicijske kulture kao dio vlastitog kulturnog identiteta.
zapisi, usmeno pjesništvo, zapisivači, kulturni identitet
nije evidentirano
engleski
Historical classification of the records of Croatian oral traditions according to the tipe
nije evidentirano
records, oral poetry, explorers, cultural identity
nije evidentirano
Podaci o prilogu
23-35.
objavljeno
Podaci o knjizi
Zbornik Ivana Mimice : u povodu 70. rođendana
Bjelanović, Živko ; Pilić, Šime
Split:
2003.
953-99200-0-0