crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 249703

Zbornik radova

Autori: Ferić, Ivana
Naslov: Vrijednosti kao prediktori stavova i ponašanja: Postoji li utjecaj redoslijeda mjerenja?
( Values as Predictors of Attitudes and Behaviour: Is There a Significant Effect of the Order of Measurement? )
Izvornik: XV. dani psihologije. Zbornik radovaZadar :
Skup: XV. dani psihologije
Mjesto i datum: Zadar, Hrvatska, 25.5.-27.5.2006.
Ključne riječi: vrijednosti; prognostička valjanost; redoslijed mjerenja
( values; predictive validity; order of measurement )
Sažetak:
U području proučavanja ljudskih vrijednosti, često je isticano, a relativno rijetko empirijski proučavano pitanje "osviještenosti" vrijednosti. Brojni autori definiraju vrijednosti kao generalizirane, apstraktne ciljeve, te smatraju da pojedinci uopće nisu svjesni svojih vrijednosti do trenutka kada se ne nađu u nekoj konfliktoj situaciji, ili situaciji donošenja odluke koja zahtijeva određeno promišljanje. Ipak, "osviještenost" je češće proučavana u području izučavanja stavova i ponašanja, gdje je utvrđeno da se stupanj njihove povezanosti povećava u situaciji kada se od ispitanika prvo traži da opiše svoje ranije ponašanje a potom se odmjeravaju stavovi, negoli kada se te dvije mjere primjenjuju obrnutim redoslijedom. Konkretna ponašanja jasnija su i manje apstraktna od stavova, te stoga samoopažanje, razmišljanje i evaluacija vlastitog ranijeg ponašanja stvara kod pojedinca određeni kontekst na osnovi kojeg on onda jasnije zaključuje o svom stavu. Budući da su vrijednosti (za pojedinca) apstraktniji pojmovi i od ponašanja i od stavova, postavlja se pitanje bi li mjerenje ponašanja i stavova (prema određenom objektu) prije samog mjerenja vrijednosti stvorilo isti takav kontekst na osnovi kojeg bi ispitanici "zaključivali" o svojim vrijednostima. Istraživanje je organizirano prema kvazi-eksperimentalnom nacrtu, s četiri tretmanske i četiri usporedne skupine, kako bi se provjerio utjecaj konteksta kroz četiri različite situacije. U pojedinoj tretmanskoj skupini primijenjen je prvo po jedan od upitnika stavova i ponašanja, odabranih za stvaranje specifičnog konteksta, pa potom upitnik vrijednosti, dok su u usporednim skupinama ti isti upitnici stavova/ponašanja primijenjeni nakon upitnika vrijednosti. Mjerenje vrijednosti obavljeno je Schwartzovim upitnikom vrijednosti, dok su za stvaranje konteksta odabrani upitnici kojima se nastojalo pobuditi stavove i razmišljanje o vlastitim ponašanjima relevantnim za pojedine vrijednosti predstavljene s četiri vrijednosna tipa više razine (sukladno Schwartzovoj teoriji vrijednosti). Ispitivanje je provedeno na studentima psihologije i sociologije Filozofskog fakulteta i Hrvatskih studija (N=351). Urađen je niz kompletnih multiplih regresijskih analiza, s četiri tipa vrijednosti više razine kao prediktorima, te rezultatom ostvarenim na pojedinom upitniku stavova i ponašanja kao kriterijem. Vrijednosti mjerene pod utjecajem konteksta, u dva su slučaja iskazale veću prognostičku snagu, dok je u preostala dva slučaja mogućnost prognoze bila podjednako dobra, odnosno čak bolja u situaciji mjerenja vrijednosti bez utjecaja konteksta. Rezultati upućuju na to da stvaranje ovakvih konteksta u kojima ispitanici promišljaju o vlastitim stavovima i ponašanju, može u određenim situacijama imati ulogu pri mjerenju izraženosti vrijednosti, te potpomoći u "osvješćivanju" vrijednosti, čime se dobiva preciznija mjera vrijednosti, te nešto jasnija povezanost vrijednosti sa stavovima i ponašanjem.
Vrsta sudjelovanja: Predavanje
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Međunarodna recenzija
Projekt / tema: 0194104
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Psihologija



  Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4