hrvatski

Primjena teorije izbora u "računalnom" pristupu planiranju i vrednovanju u predškolskom i školskom odgoju i obrazovanju (princip "baza podataka")

Edukacijski ciljevi se svode na sustavno stimuliranje karakteristika bitnih za uspjeh u određenom području, dakle popisati ciljeve znači načiniti popis bitnih karakteristika (nastavnih područja, osobina djece). Popis ovih karakteristika je različit, ovisno o ciljevima, koji ovise o području (škola, dječji vrtić). Međutim, postizanje ovih ciljeva podrazumijeva i sustavnu razradu sredstava, odnosno načina za postizanje tih ciljeva. Zbog toga, inicijalna odnosno cilju usmjerena komponenta sustava sustavnog stimuliranja bitnih obilježja treba sadržavati: 1. popis bitnih karakteristika koje se stimuliraju ; 2. efikasni sustav procjene aktualnog statusa pojedinca u tim obilježjima, a koji omogućuje opću procjenu potrebnog “ volumena” rada za postizanje željenog stanja u karakteristikama koje su entiteti. S druge strane, procesu usmjerena (“ načinska” , “ sredstvena” ) komponenta sustava sadržava: 1. popis najpogodnijih „ sadržaja“ (aktivnosti, akcija ili vježbi) za stimuliranje postizanja željenog stanja u bitnih karakteristika ; 2. popis najpogodnijih uvjeta za provedbu tih „ sadržaja“ (metodoloških, materijalnih, organizacijskih, komunikacijskih). Ovaj rad predstavlja jedan pokušaj da se opiše jedan kibernetski sustav za stimuliranje cijelog skupa bitnih obilježja (ciljeva) u području odgoja i obrazovanja, zasnovan na „ bazama podataka“ , povezanih jednostavnim algoritmima. Prva baza podataka (polazište) sadržavala bi bitne karakteristike koje se potiču (ciljeve). Na temelju procjene stanja u karakteristikama algoritmom („ jednostavna kvantitativna metoda“ ), došlo bi se do proračuna potrebnog volumena rada, dok bi kod svih narednih „ baza podataka“ praktički izvršavao samo odabir ponuđenih „ sredstava“ za realizaciju ciljeva iz „ menu-a“ raspoloživih „ sredstava“ . Previđeni „ menu sredstava“ , dakle popise: sadržaja, metoda, organizacijskih, komunikacijskih i materijalnih preduvjeta, najpogodnijih za stimuliranje pojedinih karakteristika, izradili bi eksperti za pojedino područje edukacije. A sigurnost edukatora u ispravnost usmjerenosti njegova rada (uz odsustvo strepnje: „ jesam li planirao prave zadaće?“ ili „ jesam li odabrao prave sadržaje odnosno metode?“ ), mogla bi potaknuti kreativne resurse edukatora, te njihovo poticanje kreativnih potencijala i slobodnog izbora educiranih. Na kraju, u modernom svijetu, koji teži većoj funkcionalnosti i većoj kvaliteti življenja, većoj „ širini“ i slobodi, a uz istovremenu „ uštedu“ nepotrebnog gubljenja vremena, istovremeno težimo i suvremenoj i kvalitetnoj školi (i vrtiću), koji poštuju potrebe djece i učenika, a osobito njihovo pravo na slobodan izbor. A ovakvu kvalitetu i funkcionalnost mogao bi osigurati (između ostalog) upravo opisani „ algoritamski“ računalni pristup.

edukacija; predškolski; karakteristike; algoritam; planiranje

nije evidentirano