crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 252527

Zbornik radova

Autori: Macuka, Ivana; Vulić-Prtorić, Anita
Naslov: Neke obiteljske odrednice astme kod djece i adolescenata
( Family Determinants of Childhood Asthma )
Izvornik: XV. Dani psihologije u Zadru, Sažetci radova / Ćubela-Adorić i sur. (ur.). - Zadar : Odjel za psihologiju, Sveučilište u Zadru , 2006. 99.
Skup: XV. Dani psihologije u Zadru
Mjesto i datum: Zadar, Hrvatska, 25.-27.05.2006.
Ključne riječi: astma; obiteljske interakcije; djeca
( asthma; family interaction; children )
Sažetak:
Astma je jedna od najčešćih kroničnih bolesti u djetinjstvu i adolescenciji. U našoj zemlji prevalencija astme u djece se prosječno kreće od 1.5% do 5% i predstavlja četvrtinu svih kroničnih bolesti kod djece. Uzroci astme su brojni i samo djelomično poznati te u etiologiji astme danas prevladava biopsihosocijalni model astme i alergija koji se zasniva na ideji o multifaktorijalnoj etiologiji bolesti i višestrukim odrednicama tog poremećaja. Obiteljski kontekst temeljni je kontekst unutar kojeg se odvija djetetov razvoj. Faktori obitelji u razvoju astme pojavljuju se kao izvori ranjivosti djeteta. Roditeljska toplina, podrška i ljubav imaju pozitivan utjecaj na emocionalnu i socijalnu stabilnost i zrelost djeteta. S druge strane, ravnodušnost, pretjerana kontrola, grubost i zanemarivanje djeteta pridonose različitim problemima i teškoćama kod djece. Čak ako i dopustimo da obiteljski odnosi mogu utjecati na astmu, ne možemo uvijek kazati je li neka od obiteljskih varijabli uzročnik ili tek održavatelj bolesti. Iako određeni emocionalni čimbenici u obiteljskom domu mogu biti značajni za izazivanje ranih napada astme u neke djece, u druge djece bolest se može izvorno razviti zbog ne-obiteljskih razloga, a potom roditelji tog djeteta mogu i mimo svoje volje nagrađivati različite simptome tog sindroma. Primjerice, roditelji mogu pretjerano štititi astmatično dijete i prema njemu se posebno odnositi upravo zbog njegove astme. Važno je istaknuti teoriju obiteljskih sustava autorice Beatrice Wood (2000) u tumačenju tjelesnih simptoma i psihološke prilagodbe djeteta. Somatske tegobe se mogu promatrati kao jedan od oblika komunikacije s okolinom koju dijete koristi u situacijama kada je emocionalni dijalog s roditeljima ili drugim djetetu važnim osobama prekinut ili poremećen. Općenito, danas postoje istraživanja koja dokazuju heterogenost psihosocijalnih poteškoća otkrivenih kod osoba oboljelih od astme (Kinsman, Dirks i Jones, 1982 ; Mrazek, 1988 ; prema Fritz, Yeung i sur., 1995). Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi specifičnosti aspekata obiteljskih odnosa kod djece koja boluju od astme (N=46), te usporedba njihovih rezultata sa kontrolnom skupinom zdrave djece (N=42). U tu svrhu korištena je Skala percepcije obiteljskih odnosa (Macuka, 2004) koja ispituju dvije temeljne dimenzije roditeljskog ponašanja: emocionalnost i kontrolu. Rezultati pokazuju neke razlike u dječjim procjenama varijabli obiteljskih odnosa: astmatična djeca procjenjuju statistički značajno manjim pozitivne emocionalne aspekte u kontaktu s majkom i ocem u odnosu na skupinu zdrave djece. Također u procjenama kontrole od strane oca su utvrđene statistički značajne razlike, astmatična djeca procjenjuju značajno višim stupanj kontrole od strane oca.
Vrsta sudjelovanja: Predavanje
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Nema recenziju
Projekt / tema: 0070012
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Ostalo
Znanstvena područja:
Psihologija



  Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4