hrvatski

Pregled nekih karakteristika praktičnog rada predškolskih psihologa u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji.

Razmotrene su neke karakteristike praktičnog rada predškolskog psihologa u dječjem vrtiću u odnosu na zastupljenost pojedinih vrsta zadataka, njihove vremensku zastupljenost i objektivnu bitnost. Ispitano je ukupno 27 predškolskih psihologa s područja Zagreba i Zagrebačke županije, 26 ženskog i 1 muškog spola. Prosječno, ispitani psiholozi su imali 13.5 godina radnog staža, od toga čak 11 u dječjem vrtiću. Prosječan broj skupina (po jednom psihologu) bio je 29, a broj djece po psihologu 689. Anketni upitnik nazvan je radnim naslovom Upitnik Poslovi predškolskog psihologa. Između bitnijih zaključaka, utvrđeno je da nema bitne razlike u odnosu na čestinu obavljanja određenih zadataka i procjene realne bitnosti tih zadataka. U prosjeku, psiholozi izdvajaju upravo onoliko vremena koliko im je potrebno za određenu vrstu zadataka, razmjerno procjeni stupnja njegove važnosti. Također, izdvojila su se dva “ tipa” predškolskih psihologa: “ znanstvenije” orijentirani predškolski psiholozi, koji se više oslanjaju na pismene metode rada (testovi, ankete, prijemni intervju), odnosno “ praktičari” odnosno “ komunikatori” koji preferiraju individualni i grupni rad s raznim strukturama. Dane su i smjernice za budućnost: uz moguća poboljšanja u smjeru optimalnijeg (manjeg) broja djece po predškolskom psihologu, izdvaja se potreba za fleksibilnošću psihologa u odnosu na uvjete rada i osobne preferencije, a s ciljem krajnjeg poželjnog ishoda – učinkovitosti u pogledu preventivnog djelovanja u smislu stvaranja optimalnih preduvjeta za optimalni razvoj djece. Naime, u postojećim uvjetima rada, i sa stanovišta praktičnog utiliteta, nema dileme koja je dominantna uloga predškolskog psihologa: premda njegova uloga može biti i “ terapeutska” , on je prvenstveno i dominantno “ preventivac” .

predškolski; psiholog; metode

nije evidentirano