hrvatski

Efekti smjenskog rada i dobi radnika na parametre umora

U sklopu istraživanja smjenskog rada često se koriste različiti indikatori umora jer je umor jedan od faktora koji utječu na efikasnost i sigurnost pri radu. U većini istraživanja je dobiveno da je umor veći u noćnoj smjeni, u usporedbi s ostalim radnim smjenama, što se pripisuje efektima defaziranja i desinkronizacije različitih bioloških ritmova. Doživljaju umora, posebno u noćnoj smjeni, može doprinijeti i dob radnika, za koji se može pretpostaviti da je veći kod starijih osoba. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati utjecaj smjenskog rada i dobi na razinu umora kod medicinskih sestara. U istraživanju je sudjelovalo 16 medicinskih sestara zaposlenih u Općoj bolnici Zadar, koje su s obzirom na dob podijeljene u dvije skupine (24-35 i 36-46 godina). Za vrijeme rada u jutarnjoj i noćnoj smjeni kontinuirano su im registrirani R-R intervali s pomoću Data Logging Sustava. Nadalje, ispitanice su procjenjivale umor na početku i na kraju smjena na SOFI-upitniku, kojim je dobivena procjena općeg umora te procjene nekih njegovih faktora, kao što su: nedostatak energije, tjelesni napor, tjelesna nelagoda, nedostatak motivacije i pospanost. Linearnim i nelinearnim analizama rezultata izdvojeni su efekti dobi i radne smjene na različite aspekte umora kod smjenskih radnica. Spektralnom analizom utvrđeno je da se jutarnja i noćna smjena razlikuju po snazi spektra za niska i visoka frekvencijska područja, što dijelom odražava utjecaj cirkadiurnog ciklusa na modulaciju srčane aktivnosti.

umor ; dob ; cirkadijurni ritam ; kardiovaskularna aktivnost

nije evidentirano