crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 263194

Zbornik radova

Autori: Veselinović, Zvjezdana; Jeić, Minja; Sindik, Joško
Naslov: Dobar, loš i zao (što djeca kažu o tom)-doživljajni aspekti pojmova kod predškolske djece
( Good, bad and vicious (what children talk about it)- experience aspects of concepts at pre-school children )
Izvornik: Ljudski potencijali kroz životni vijek / Jelčić, Jasminka ; Lopižić, Josip ; Lugović, Gina ; Sušanj, Zoran (ur.). - Šibenik : Hrvatsko psihološko društvo , 2006. 77-79.
Skup: 14. godišnja konfencija hrvatskih psihologa
Mjesto i datum: Šibenik, Hrvatska, 25-28.10.2006.
Ključne riječi: dobar; loš; zao; doživljaj; moralni razvoj; predškolsko dijete
( good; bad; vicious; moral development; pre-school child )
Sažetak:
Pojmovi dobar, loš i zao, često predstavljaju bitnu osnovicu moralnog razvoja djeteta. Kod djece predškolske dobi, doživljaj ovih pojmova ovisi o karakteristikama kognitivnog i emocionalnog, te socijalnog razvoja djeteta. Međutim, značajnu ulogu u formiranju djetetovog doživljaja ovih pojmova imaju osobe koje dijete odgajaju: roditelji, članovi uže obitelji i rodbine, te odgojitelji u dječjem vrtiću. Osnovni cilj ovog rada je utvrđivanje karakteristika djetetovog doživljaja pojmova dobar, loš i zao», s aspekta karakteristika i ponašanja osoba koje se mogu opisati tim pojmovima, odnosno u odnosu na opis vlastitog ponašanja u skladu s doživljajem tih pojmova. Razmotren je i opis karakteristika vlastitog ponašanja kad se dijete opisuje kao dobro, prema njegovim najbitnijim odgojiteljima. Konačno, razmatraju se i razlike u definicijama pojmova dobar, loš i zao. Ispitano je 52 djece iz DV Maslačak u Zaprešiću, starije vrtićke dobi (5, 5 do 7 godina), koji su redoviti polaznici vrtića (prigodni uzorak). Mjerni instrumenti: upitnik SERGIOLEONE (individualna primjena, usmeno, pitanja otvorenog tipa) Varijable (ukupno 156): 1. spol 2. karakteristike koje ima osoba koju se može opisati pridjevima DOBAR LOŠ ZAO (42 varijable) 3. ponašanja koja pokazuje osoba s karakteristikama DOBAR LOŠ ZAO (45 varijabli) 4. osobe u odnosu na koje djeca pokazuju ponašanja koja se mogu opisati kao DOBAR LOŠ ZAO (26 varijabli) 5. karakteristike ponašanja djeteta u odnosu na majku, oca, odnosno odgojitelja u vrtiću, kad se njegovo ponašanje može opisati pridjevom DOBAR (42 varijable). Metoda obrade podataka: aritmetičke sredine i standardne devijacije, ANOVA, Pearsonove korelacije. Svi pojmovi se općenito više definiraju afirmativno (dakle, ne kroz negaciju), te na temelju aktivnosti. Međutim, pronađene su statistički značajne razlike u doživljaju pojmova dobar, loš i zao. Najveća razlika je redovito pronađena između doživljaja pojmova DOBAR i ZAO, dok je status pojma LOŠ katkad bliskiji DOBAR, a katkad ZAO. U pogledu karakteristika osoba koje djeca doživljavaju kao dobre, loše, ili zle, pojam DOBAR je statistički značajno češće definiran negativno, kroz ponašanja koja dijete ne čini, češće nego kod pojmova LOŠ, ili ZAO (razlika između LOŠ i ZAO je minimalna). U pogledu karakteristika osoba koje djeca doživljavaju kao dobre, loše ili zle, pojam DOBAR se statistički značajno češće definira kroz aktivnost, a pojam ZAO kroz trajnije osobine ličnosti. Prema ponašanju osoba koje djeca doživljavaju kao dobre, loše, ili zle, pojam ZAO je statistički značajno češće definiran negativno, kroz ponašanja koja dijete ne čini, češće nego kod pojmova LOŠ, ili DOBAR. U ovom slučaju, razlika između DOBAR i LOŠ je minimalna i neznačajna. U pogledu karakteristika osoba koje djeca doživljavaju kao dobre, loše, ili zle, pojam DOBAR se statistički značajno češće definira kroz aktivnost, a pojam ZAO kroz trajnije osobine ličnosti. U ovom je slučaju i razlika između DOBAR i LOŠ statistički značajna (LOŠ je trajnija osobina za djecu). Nema značajnih razlika u zastupljenosti opisa ponašanja djeteta prema MAJCI, OCU ili ODGOJITELJU u odnosu na karakteristike koje opisuju pojam DOBAR, bilo prema vrsti definicije osobina (negacija, afirmativna), ili u odnosu na aktivnost/trajnu osobinu. Dijete doživljava da je glavna osobina « ; ; dobrote» ; ; za roditelje poslušnost, a za odgajatelje igra i pospremanje igračaka. Malo je značajnih korelacija osobina vezanih uz spol djeteta, a osobine koje opisuju pojmove dobar, loš i zao su relativno slabo međusobno povezane, što može ukazivati na podatak o lošoj jasnosti tih pojmova za predškolsku djecu. Zaključci: Premda istraživanje ima ograničenja u mogućnosti generalizacije, da se zaključiti sljedeće: postoji značajna razlika u doživljaju pojmova dobar, loš i zao ; kod djece predškolske dobi dječaci i djevojčice podjednako doživljavaju te pojmove ; ovi pojmovi su još nedovoljno jasno definirani kod predškolske djece.
Vrsta sudjelovanja: Predavanje
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Nema recenziju
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Stručni
Znanstvena područja:
Psihologija



  Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4