Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Dobar, loš i zao (što djeca kažu o tom)-doživljajni aspekti pojmova kod predškolske djece (CROSBI ID 520726)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa

Veselinović, Zvjezdana ; Jeić, Minja ; Sindik, Joško Dobar, loš i zao (što djeca kažu o tom)-doživljajni aspekti pojmova kod predškolske djece // Ljudski potencijali kroz životni vijek / Jelčić, Jasminka ; Lopižić, Josip ; Lugović, Gina et al. (ur.). Šibenik: Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2006. str. 77-79

Podaci o odgovornosti

Veselinović, Zvjezdana ; Jeić, Minja ; Sindik, Joško

hrvatski

Dobar, loš i zao (što djeca kažu o tom)-doživljajni aspekti pojmova kod predškolske djece

Pojmovi dobar, loš i zao, često predstavljaju bitnu osnovicu moralnog razvoja djeteta. Kod djece predškolske dobi, doživljaj ovih pojmova ovisi o karakteristikama kognitivnog i emocionalnog, te socijalnog razvoja djeteta. Međutim, značajnu ulogu u formiranju djetetovog doživljaja ovih pojmova imaju osobe koje dijete odgajaju: roditelji, članovi uže obitelji i rodbine, te odgojitelji u dječjem vrtiću. Osnovni cilj ovog rada je utvrđivanje karakteristika djetetovog doživljaja pojmova dobar, loš i zao», s aspekta karakteristika i ponašanja osoba koje se mogu opisati tim pojmovima, odnosno u odnosu na opis vlastitog ponašanja u skladu s doživljajem tih pojmova. Razmotren je i opis karakteristika vlastitog ponašanja kad se dijete opisuje kao dobro, prema njegovim najbitnijim odgojiteljima. Konačno, razmatraju se i razlike u definicijama pojmova dobar, loš i zao. Ispitano je 52 djece iz DV Maslačak u Zaprešiću, starije vrtićke dobi (5, 5 do 7 godina), koji su redoviti polaznici vrtića (prigodni uzorak). Mjerni instrumenti: upitnik SERGIOLEONE (individualna primjena, usmeno, pitanja otvorenog tipa) Varijable (ukupno 156): 1. spol 2. karakteristike koje ima osoba koju se može opisati pridjevima DOBAR LOŠ ZAO (42 varijable) 3. ponašanja koja pokazuje osoba s karakteristikama DOBAR LOŠ ZAO (45 varijabli) 4. osobe u odnosu na koje djeca pokazuju ponašanja koja se mogu opisati kao DOBAR LOŠ ZAO (26 varijabli) 5. karakteristike ponašanja djeteta u odnosu na majku, oca, odnosno odgojitelja u vrtiću, kad se njegovo ponašanje može opisati pridjevom DOBAR (42 varijable). Metoda obrade podataka: aritmetičke sredine i standardne devijacije, ANOVA, Pearsonove korelacije. Svi pojmovi se općenito više definiraju afirmativno (dakle, ne kroz negaciju), te na temelju aktivnosti. Međutim, pronađene su statistički značajne razlike u doživljaju pojmova dobar, loš i zao. Najveća razlika je redovito pronađena između doživljaja pojmova DOBAR i ZAO, dok je status pojma LOŠ katkad bliskiji DOBAR, a katkad ZAO. U pogledu karakteristika osoba koje djeca doživljavaju kao dobre, loše, ili zle, pojam DOBAR je statistički značajno češće definiran negativno, kroz ponašanja koja dijete ne čini, češće nego kod pojmova LOŠ, ili ZAO (razlika između LOŠ i ZAO je minimalna). U pogledu karakteristika osoba koje djeca doživljavaju kao dobre, loše ili zle, pojam DOBAR se statistički značajno češće definira kroz aktivnost, a pojam ZAO kroz trajnije osobine ličnosti. Prema ponašanju osoba koje djeca doživljavaju kao dobre, loše, ili zle, pojam ZAO je statistički značajno češće definiran negativno, kroz ponašanja koja dijete ne čini, češće nego kod pojmova LOŠ, ili DOBAR. U ovom slučaju, razlika između DOBAR i LOŠ je minimalna i neznačajna. U pogledu karakteristika osoba koje djeca doživljavaju kao dobre, loše, ili zle, pojam DOBAR se statistički značajno češće definira kroz aktivnost, a pojam ZAO kroz trajnije osobine ličnosti. U ovom je slučaju i razlika između DOBAR i LOŠ statistički značajna (LOŠ je trajnija osobina za djecu). Nema značajnih razlika u zastupljenosti opisa ponašanja djeteta prema MAJCI, OCU ili ODGOJITELJU u odnosu na karakteristike koje opisuju pojam DOBAR, bilo prema vrsti definicije osobina (negacija, afirmativna), ili u odnosu na aktivnost/trajnu osobinu. Dijete doživljava da je glavna osobina « ; ; dobrote» ; ; za roditelje poslušnost, a za odgajatelje igra i pospremanje igračaka. Malo je značajnih korelacija osobina vezanih uz spol djeteta, a osobine koje opisuju pojmove dobar, loš i zao su relativno slabo međusobno povezane, što može ukazivati na podatak o lošoj jasnosti tih pojmova za predškolsku djecu. Zaključci: Premda istraživanje ima ograničenja u mogućnosti generalizacije, da se zaključiti sljedeće: postoji značajna razlika u doživljaju pojmova dobar, loš i zao ; kod djece predškolske dobi dječaci i djevojčice podjednako doživljavaju te pojmove ; ovi pojmovi su još nedovoljno jasno definirani kod predškolske djece.

dobar; loš; zao; doživljaj; moralni razvoj; predškolsko dijete

nije evidentirano

engleski

Good, bad and vicious (what children talk about it)- experience aspects of concepts at pre-school children

nije evidentirano

good; bad; vicious; moral development; pre-school child

nije evidentirano

Podaci o prilogu

77-79.

2006.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Ljudski potencijali kroz životni vijek

Jelčić, Jasminka ; Lopižić, Josip ; Lugović, Gina ; Sušanj, Zoran

Šibenik: Hrvatsko psihološko društvo (HPD)

Podaci o skupu

14. godišnja konfencija hrvatskih psihologa

predavanje

25.10.2006-28.10.2006

Šibenik, Hrvatska

Povezanost rada

Psihologija