hrvatski

Što dobivamo, a što gubimo skraćivanjem psihologijskih upitnika: Primjer Upitnika za samoprocjenu profesionalnih interesa

Kako skratiti neki standardizirani upitnik? Koliko bi čestica trebalo zadržati, a da se pritom ne naruše relevantne mjerne karakteristike originala? Treba li potpuno izbaciti neke dijelove upitnika ili proporcionalno smanjivati sve subtestove? Primjerom skraćene verzije Upitnika za samoprocjenu profesionalnih interesa pokušalo se dati odgovor na neka od ovih pitanja. USPI je primijenjen na 400 studenata viših godina različitih fakulteta zagrebačkog sveučilišta. Fakulteti su odabrani sukladno Hollandovoj RIASEC tipologiji kako bi se obuhvatio što veći varijabilitet profesionalnih interesa studenata. Upitnici su primjenjivani individualno, a odabir ispitanika u uzorak bio je slučajan. Odabir čestica u skraćenu verziju napravljen je na osnovi velikog broja podataka prikupljenih dosadašnjim primjenama USPI-ja na uzorcima srednjoškolaca i zaposlenih. U radu su objašnjeni kriteriji odabira čestica i način formiranja ukupnog rezultata. Na osnovi dobivenih rezultata razmatrana je pouzdanost i neki aspekti valjanosti skraćene verzije u odnosu na original. Analizirana je pouzdanost tipa unutarnje konzistencije pojedinih RIASEC subskala i ukupnih testovnih rezultata. Ispitana je sličnost RIASEC strukture s teorijski očekivanom i utvrđeni određeni aspekti kriterijske valjanosti skraćenog testa. Na kraju, višeobraznom komparacijom originalne i skraćene verzije USPI-ja donjeti su zaključci o opravdanosti i korisnosti takvog postupka.

Profesionalni interesi; USPI; Holland

nije evidentirano