crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 274973

Zbornik radova

Autori: Lamza Posavec, Vesna; Rihtar, Stanko
Naslov: Mogući utjecaj publiciranih rezultata istraživanja javnoga mnijenja na izborno ponašanje
( Possible Influence of Publication of the Public Opinion Research Results on Voting Behavior )
Izvornik: 15. dani psihologije u zadru / Ćubela Adorić, V. ; Penezić, Z., Vulić-Prtorić, A. ; Proroković, A. (ur.). - Zadar : Sveučilište u Zadru, Odsjek za psihologiju , 2006. 137.
Skup: 15. dani psihologije u Zadru
Mjesto i datum: Zadar, Hrvatska, 25-27.06.2006.
Ključne riječi: istraživanje javnoga mnijenja; izborno ponašanje
( public opinion research; voting behavior )
Sažetak:
Jedna od najpolemičnijih tema u svezi s istraživanjem javnoga mnijenja odnosi se na pitanje mogućega utjecaja javnog prezentiranja njihovih rezultata na oblikovanje političkih stavova i izborno ponašanje građana. Različite hipoteze o vrstama i smjeru potencijalnog utjecaja, u opticaju još od pojave takvih istraživanja, u pravilu impliciraju stav da publiciranje rezultata istraživanja javnoga mnijenja nepovoljno utječe na slobodu mišljenja i političkog odlučivanja građana, bilo da se takav pretpostavljeni negativni učinak odnosi na odluku o odazivanju izborima, bilo pak na sklonosti da se glasuje za određenu izbornu mogućnost. Od spomenutih hipoteza empirijski su najčešće provjeravane one o mogućem utjecaju rezultata istraživanja na glasačko opredjeljenje. To se osobito odnosi na hipotezu o sklonostima nekih (ponajprije neodlučnih) birača da se priklone stranci ili kandidatu koji, prema objavljenim istraživačkim rezultatima, imaju najviše izgleda za izbornu pobjedu (bandwagon – efekt), a nešto rjeđe i na onu kojom se pretpostavlja da je dio birača skloniji izabrati neku od, prema istraživačkim procjenama, gubitničkih izbornih mogućnosti (underdog-efekt). Od hipoteza o mogućem utjecaju na izborni odziv najčešće su provjeravani pretpostavljeni učinci defetizma (sklonosti simpatizera stranaka ili kandidata, koji se u istraživanju proglašava gubitnicima, da se ne odzovu izborima) i letargije (nezainteresiranost za glasanje u dijelu potencijalnih birača stranaka ili kandidata koji će, prema rezultatima istraživanja, ionako sigurno pobijediti). Od metoda kojima su provjeravane ove hipoteze, u znanstvenoj se literaturi najčešće spominju tzv. metoda plauzibilnih argumenata (koreliranje istraživačkih i izbornih rezultata), metoda samo-izvještavanja (analiza izjava glasača o utjecaju rezultata istraživanja na njihovu glasačku odluku), ex-post-facto analize (istraživanja utjecaja rezultata istraživanja na tzv. klimu mnijenja odnosno očekivanja o ishodima izbora), te laboratorijski i prirodni eksperimenti. Od brojnih istraživanja provedenih nekom od spomenutih metoda tek je u nekoliko laboratorijskih eksperimenata potvrđena bandwagon-hipoteza (no i tu se opravdano postavlja pitanje artificijelnosti) dok ostale hipoteze zasad uopće ne nalaze empirijskih dokaza. Budući da pitanje mogućeg utjecaja medijski ili na neki drugi način publiciranih rezultata istraživanja javnoga mnijenja u nas još nije empirijski provjeravano, u okviru ovoga rada pokušali smo uporabom anketne metode utvrditi granice mogućeg izravnog utjecaja objavljenih rezultata istraživanja o izbornoj poziciji stranaka i predsjedničkih kandidata na izborno ponašanje građana. Pri tom smo pošli od pretpostavke da je izravan utjecaj na određenog ispitanika moguć u slučaju da su zadovoljeni sljedeći uvjeti: da je vidio ili čuo rezultate takvih istraživanja (u masovnim medijima ili neformalnom komunikacijom), da rezultate može ispravno reproducirati (navesti točnim redoslijedom dvije stranke ili dvoje kandidata koji će, prema istraživanjima, dobiti najviše glasova) te da vjeruje u točnost istraživačkih rezultata. Analitička je građa prikupljena predizbornim istraživanjima javnoga mnijenja, provedenima u posljednja tri dana izborne kampanje uoči izbora za Hrvatski sabor 2003. (N=1248) i predsjednika Republike 2005. godine (N=1003) na reprezentativnim, probabilistički izabranim uzorcima punoljetnog stanovništva Hrvatske. Na prvoj razini analize, rezultati su pokazali da je čak i teorijski utjecaj tada publiciranih istraživanja bio razmjerno malen: 28, 5 posto ispitanika u istraživanju iz 2003. odnosno njih 35, 0 posto uoči izbora 2005. godine izjavilo je da su vidjeli ili čuli takve rezultate (pri tom još valja uzeti u obzir da su ispitanici u anketama načelno skloniji iskazati bolju informiranost od stvarne), onih koji su uz to ispravnim redoslijedom imenovali dvije vodeće stranke odnosno predsjednička kandidata bilo je 16, 4 (2003.) odnosno 29, 7 posto (2005.) a onih koji tim rezultatima i vjeruju bilo je 11, 3 (2003.) odnosno 19, 2 posto (2005.) Rezultati nadalje pokazuju da su, u odnosu prema onima na koje rezultati istraživanja uopće nisu mogli utjecati (jer izjavljuju da o njima nisu informirani) ispitanici na koje je taj utjecaj mogao biti najveći (informirani o rezultatima istraživanja, mogu ih ispravno reproducirati i izjavljuju da im vjeruju) značajno obrazovaniji, pripravniji izići na izbore i značajno se češće izjašnjavaju o izboru određene stranke ili kandidata. Što se pak izbornih preferencija tiče, rezultati istraživanja iz 2003. pokazuju da su ispitanici na koje se teorijski moglo utjecati značajno češće birali tada drugoplasirani SDP (što bi bilo u prilog underdog-hipotezi), dok su se u istraživanju uoči izbora 2005. značajno češće opredjeljivali za vodećeg kandidata S. Mesića (što bi potvrđivalo bandwagon-hipotezu). Međutim, rezultati logističko-regresijske analize, kojom je provjeren nezavisni utjecaj svakog od korištenih prediktora uz kontrolu ostalih, pokazali su da su uočene razlike, kako u namjerama odazivanja izborima tako i namjerama glasovanja za SDP odnosno S. Mesića povezane s naobrazbom ispitanika ali ne i s prediktorom koji uključuje pokazatelje mogućeg utjecaja predizbornih istraživanja. Zaključujemo stoga da su rezultati provedenih analiza u skladu s nalazima većine istraživanja provedenih u svijetu a iz kojih proizlazi da nema uvjerljivih znanstvenih dokaza o izravnom utjecaju publiciranih rezultata istraživanja javnoga mnijenja na oblikovanje stavova i izborno ponašanje pojedinaca. To, dakako, ne isključuje mogućnost posrednog utjecaja, uporabom takvih rezultata u političkoj i medijskoj retorici te stvaranjem određene klime mnijenja koja bi mogla utjecati na izborne rezultate.
Vrsta sudjelovanja: Poster
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Domaća recenzija
Projekt / tema: 0194104
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Sociologija,Psihologija



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4