crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 275473

Zbornik radova

Autori: Sorić, Izabela
Naslov: Odnos percepcije samoefikasnosti, kauzalnih atribucija i emocija doživljenih u školskom kontekstu
( The Relationship between Perception of Self-efficacy, Causal Attributions and Experienced Emotions in Academic Context )
Izvornik: XV. Dani psihologije u Zadru - Sažetci radova / Ćubela Adorić, Vera ; Penezić, Zvjezdan ; Proroković, Ana ; Vulić-Prtorić, Anita (ur.). - Zadar : Sveučilište u Zadru , 2006. 122.
Skup: XV: Dani psihologije u Zadru
Mjesto i datum: Zadar, Hrvatska, 25.-27. 05 2006.
Ključne riječi: percepcija samoefikasnosti; kauzalne atribucije; emocije; školski kontekst
( perception of self-efficacy; causal attributions; emotions; academic context )
Sažetak:
Učenici su samoregulirani u onom stupnju u kojem su metakognitivno, motivacijski i ponašajno aktivni sudionici u vlastitom procesu učenja. Zimmerman (2001) samoregulaciju određuje u terminima kognitivnih, afektivnih i ponašajnih procesa, specifičnih za određeni kontekst, koji se upotrebljavaju ciklički za postizanje osobnih ciljeva kroz tri faze: fazu promišljanja (prije), fazu kontrole izvedbe (za vrijeme) i fazu refleksije (nakon djelovanja). Iako su emocije važna komponenta svih faza samoreguliranog učenja, istraživanja emocija prilično su rijetka, i pri tome najčešće tretiraju emocije kao izlaznu varijablu vezanu uz postignuće (Schutz i Davis, 2000). Hidi, Renninger i Krapp (2001) naglašavaju da je do sada postojala tendenciju proučavanja kognitivnih, motivacijskih i emocionalnih procesa odvojeno, pri čemu su se suvremene teorije najčešće bavile kognicijama i motivacijom, a manje emocijama. Meyer i Turner (2002) ističu da emocije mogu biti važni medijatori motiviranog djelovanja usmjerenog na učenje ili na izbjegavanje učenja. Emocije su stoga važna komponenta svih faza samoreguliranog učenja. Kako se emocije mijenjaju i reguliraju tijekom samog učenja, u školi ili kod kuće, i kakve se učeničke emocije javljaju u vezi sa školom općenito, pitanja su koja su dosada rijetko istraživana. Također, primjetan je i nedostatak studija o regulaciji vlastitih emocija kod učenika, pa mnogi autori ističu da je razjašnjavanje prirode regulacije emocija u školskom kontekstu važan cilj budućih teorija i istraživanja (Schutz i Davis, 2000 ; Zeidner, Boekaerts i Pintrich , 2000 ; Schutz i DeCuir, 2002). Cilj ovog istraživanja bio je stoga utvrditi koje emocije učenici najčešće doživljavaju u školi i da li se emocionalno doživljavanje uspješnih i neuspješnih učenika značajno razlikuje. Nadalje, u skladu s Zimmermanovim modelom samoreguliranog učenja željeli smo provjeriti u kakvom su odnosu doživljene emocije i kauzalne atribucije kojima učenici tumače svoje školsko postignuće, te motivirajuća vjerovanja (samoefikasnost, motivacijska orijentacija) koja učenici izgrađuju tijekom samoregulacije vlastitog učenja. Istraživanje je provedeno na 232 učenika završnog razreda osnovne škole (116 dječaka i 116 djevojčica, prosječne dobi 14, 3 godina). Rezultati su pokazali da učenici koji svoje školsko postignuće percipiraju kao uspješno značajno češće doživljavaju emociju sreće/ponosa, dok učenici koji se percipiraju kao neuspješni značajno češće u školi doživljavaju emocije nesretnosti/ljutnje i potištenosti. Interesantno je da uspješni i neuspješni učenici podjednako često doživljavaju emocije straha/anksioznosti. Korelacije između percepcije samoefikasnosti (akademske, socijalne i emocionalne), kauzalnih atribucija školskog postignuća i doživljenih emocija bile su značajno različite u uzorcima, prema vlastitoj procjeni, uspješnih i neuspješnih učenika.
Vrsta sudjelovanja: Predavanje
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Međunarodna recenzija
Projekt / tema: 0070015
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Psihologija



  Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4