crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 277377

Disertacija

Autor: Miletić-Medved, Marica
Naslov: Zoonoze u šumskih radnika srednje Posavine
( Zoonoses in forestry workers in central Posavina )
Vrsta: doktorska disertacija
Fakultet: Medicinski fakultet
Sveučilište: Sveučilište u Zagrebu
Mjesto: Zagreb
Datum: 29.09.
Godina: 2006
Stranica: 137
Mentor: Markotić, Alemka
Ključne riječi: zoonoze; genske analize; kemokini
( zoonoses; genetic analysis; chemokines )
Sažetak:
Zoonoze se, pod povoljnim okolnostima, prenose sa svojih domaćina raznih vertebrata na ljude. Infekcije uzročnicima zoonoza česte su u šumara i za pojedine bolesti povišen je rizik u pojedinim krajevima. Namjera ove studije bila je odrediti prevalenciju infekcije zoonozama uzrokovanih različitim virusima (hantavirusima - HTV ; virusom krpeljnog meningoencefalitisa - KME ; West-Nile virus – WNV ; virusom limfocitnog choriomeningitisa - LCMV) i spirohetom (Borrelia burgdorferi) među šumskim radnicima u hrvatskoj srednjoj Posavini, kao i odrediti rizične čimbenike za njihov prijenos. Testirali smo 295 uzoraka seruma šumara u sedam šumarija i 60 kontrola na prisutnost specifičnih IgG antitijela na spomenute uzročnike. U tu svrhu koristili smo nekoliko različitih seroloških testova: ELISA, IFA i Western blot. Dodatno, svaki je šumar ispunio epidemiološku anketu. U 37, 3% naših šumskih radnika i 11, 7% kontrolnih ispitanika našli smo specifična IgG antitijela na borelije. Iako se i borelije i KMEV prenose istim krpeljom (Ixodes), našli smo gotovo deset puta nižu prevalenciju (4, 4%) šumara koji su prethodno inficirani KMEV-om. Prema rezultatima multivarijatne logističke regresije pokazali smo da se za svaku godinu starosti izgledi naših ispitanika za seropozitivnost na borelije povećavaju za 7%. Iako smo infekcije borelijama našli u svim šumarijama, najviše su proporcije u dvije susjedne šumarije: Novoj Kapeli i Novoj Gradiški, a testiranje razlika proporcija ukazuje na relativno veći udio pozitivnih na borelije (22.7%) od negativnih (11.4%) u Novoj Kapeli s obzirom na ostale šumarije (P<0.05). Okolica Nove Gradiške i Slavonskog Broda poznata su endemska žarišta za hantaviruse (HTNV). Ipak, tako visok postotak šumara (16, 3%), prethodno inficiranih s hantavirusima, nije bio očekivan. Našli smo 1, 7% seropozitiviteta na hantaviruse u kontrolnih ispitanika. Statističkom analizom je pokazano kako je najrizičniji čimbenik za infekciju hantavirusima bilo sudjelovanje u Domovinskom ratu i pušenje. U Hrvatskoj do sada nismo imali zabilježene infekcije LCMV-om među šumskim radnicima. Naš rezultat od 5, 1% šumara prethodno inficiranih LCMV-om jasno potvrđuje da virus cirkulira i u Hrvatskoj. Rezultati multivarijatne logističke regresije za seropozitivne šumske radnike na LCMV pokazuju da se za svaku godinu radnog staža izgledi za seropozitivnost povećavaju za 9%. Samo je u dva (1, 7%) šumara zabilježila prethodna infekcija s WNV-om. Većina šumskih radnika imala je povišene vrijednosti IL-8 u odnosu na zdrave kontrole iz opće populacije. Samo ispitanici u kojih je zabilježena prethodna infekcija s borelijama imali su povišene vrijednosti RANTES-a. Za sada nismo našli povezanost između povišenih razina kemokina i razvoja kroničnih poremećaja i bolesti u seropozitivnih šumskih radnika. Ulovili smo 105 divljih šumskih glodavaca na dvije lokacije i testirali ih na HTV i LCMV (47 glodavaca). Najzastupljenija je bila riđa voluharica, koja je domaćin za virus Puumala (PUUV). Međutim, najzanimljiviji nalaz je vjerojatno slučajni prijelaz virusa Dobrava (DOBV) s njegovog prirodnog domaćina A. flavicolis na A. sylvaticus, te genska različitost u DOBV iz različitih rezervoara. U našoj studiji, na malom broju glodavaca nije dokazana njihova infekcija LCMV-om, ali seropozitivitet među šumskim radnicima indirektno govori u prilog nastavku tih istraživanja. Jasno je kako u zemljopisnom području našega istraživanja hrvatske srednje Posavine cirkuliraju ispitivani uzročnici zoonoza, te se daljnja i opsežnija istraživanja njihove prisutnosti, kako u ljudi, tako i u vektora i glavnih domaćina, trebaju sustavno provoditi.
Projekt / tema: 0021005
Izvorni jezik: hrv
Znanstvena područja:
Temeljne medicinske znanosti,Kliničke medicinske znanosti,Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita



  Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4