crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 309881

Zbornik radova

Autori: Gazdić-Alerić, Tamara; Pavličević-Franić, Dunja; Rijavec, Majda
Naslov: Psiholingvistički aspekti usvajanja i ranoga učenja hrvatskoga jezika kao materinskoga
( Psycholinguistic Aspects of Acquiring and Early Learning of the Croatian Language as Mother Tongue )
Izvornik: Konferencijski zbornik Prvi specijalizirani znanstveni skup : Rano učenje hrvatskoga jezika (RUHJ-1) = Conference proceedings of The First Special Focus Symposium on the Early Learning of Croatian Language / Šimović, Vladimir ; Bežen, Ante ; Pavličević-Franić, Dunja (ur.). - Zagreb : ECNSI - Europski centar za napredna i sustavna istraživanja ; Učiteljski fakultet , 2008. 42-56 (ISBN: 978-953-99326-6-2).
Skup: 1. specijalizirani znastveni skup rano učenje hrvatskoga jezika (2007)
Mjesto i datum: Zadar, Hrvatska, 25.-27.10.2007.
Ključne riječi: psiholingvistika; faze kognitivnog razvoja; usvajanje jezika; rano učenje jezika; poučavanje hrvatskoga jezika
( psycholinguistics; phases of cognitive development; language acquisition; early language learning; teaching Croatian language )
Sažetak:
Usvajanje i rano učenje jezika tijesno je povezano s kognitivnim razvojem djeteta. Prema teoriji Jeana Piageta četiri su faze kognitivnoga razvoja: senzomotorička faza (od rođenja do 2. godine), predoperacijska faza (od 2. do 7. godine), faza konkretnih operacija (od 7. do 11. godine) i faza formalnih operacija (od 11. do 15. godine). Iako rani razvoj jezika započinje u senzomotoričkoj fazi, simbolima i jezikom dijete se počinje koristiti u predoperacijskoj fazi. U toj su fazi djeca u stanju povezati riječi i slike sa stvarnim objektima, što pridonosi razvoju jezičnih vještina. U fazi konkretnih operacija djeca mogu stvarati pojmove, uočavati odnose i rješavati probleme samo kad rade s poznatim predmetima ili kad si ih mogu konkretno predočiti. Njihovo ponašanje postaje manje egocentrično i društvenije, te počinju uspješno upotrebljavati jezik kao sredstvo socijalnih odnosa. No, tek u fazi formalnih operacija dijete je u stanju apstraktno misliti i počinje razumijevati gramatičke pojmove. U radu se proučava Nastavni plan i program za osnovnu školu te pokušava odgovoriti na pitanja koliko je on usklađen s fazama kognitivnoga razvoja te prati li hrvatski obrazovni sustav te faze. Naime, prilikom poučavanja potrebno je imati na umu činjenicu da do kraja osnovne škole određen broj djece uopće ne primjenjuje formalno mišljenje, dok se većina učenika nalazi u tzv. prijelaznom razdoblju između stupnja konkretnih i formalnih operacija. No, čak i najnapredniji učenici, koji mogu izvoditi formalne operacije, uživaju u konkretnim primjerima i aktivnostima.
Vrsta sudjelovanja: Predavanje
Vrsta prezentacije u zborniku: Ostalo
Vrsta recenzije: Međunarodna recenzija
Projekt / tema: 227-2270729-0725
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Psihologija,Filologija
Upisao u CROSBI: Tamara Gazdić-Alerić (tamara.gazdic-aleric@ufzg.hr), 31. Lis. 2007. u 14:18 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4