crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 311042

Časopis

Autori: Antunac, Neven; Mioč, Boro; Mikulec, Nataša; Kalit, Samir; Pecina, Marija; Havranek, Jasmina; Pavić, Vesna
Naslov: Utjecaj paragenetskih čimbenika na proizvodnju i kvalitetu mlijeka istočnofrizijskih ovaca u Hrvatskoj
( The influence of some non-genetic factors on the production and quality of East Friesian sheep milk in Croatia )
Izvornik: Mljekarstvo (0026-704X) 57 (2007), 3; 195-208
Vrsta rada: članak
Ključne riječi: ovčje mlijeko; laktacija; mliječna mast; protein; somatske stanice; mikroorganizmi
( sheep milk; lactation; milk fat; protein; somatic cell count; microorganisms )
Sažetak:
Svrha istraživanja bila je utvrditi utjecaj stada (A i B), stadija laktacije (0 - 60. dan ; 61. - 150. dan i 151. do zasušenja) i redoslijeda laktacije (I., II., III., IV. i ostale) na dnevnu količinu, kemijski sastav, fizikalne osobine i higijensku kvalitetu mlijeka istočnofrizijskih ovaca. Istraživanja su provedena tijekom 2004. i 2005. godine na uzorku od 100 ovaca. Uzorci mlijeka jutarnje I večernje mužnje uzimani su svakih 30 dana tijekom laktacije nakon odbića janjadi. Fizikalno-kemijski sastav i higijenska kvaliteta mlijeka određeni su referentnim i standardnim metodama. Dobiveni podatci statistički su obrađeni u PROC ANOVA, SAS programu. Istočnofrizijske ovce su za prosječnog trajanja laktacije od 217 dana proizvele prosječno 1 040 mL mlijeka / dan. Utvrđen je značajan (P < 0, 01) utjecaj stada na dnevnu količinu mlijeka, količinu proteina, suhe tvari bez masti, točku ledišta i pH vrijednost mlijeka. Stadij laktacije imao je značajan (P < 0, 001) utjecaj na sve istraživane parametre osim na log broj somatskih stanica. Najveće količine mliječne masti (6, 53 %), proteina (5, 44 %), suhe tvari (17, 45 %) i suhe tvari bez masti (10, 98 %) utvrđene su krajem stadija laktacije, dok je količina laktoze (4, 61 %) bila najmanja. Također su utvrđeni značajni (P < 0, 05) koeficijenti korelacija između dnevne količine mlijeka i: količine suhe tvari (-0, 46), mliječne masti (-0, 51), proteina (-0, 39), laktoze (0, 51), suhe tvari bez masti (-0, 28) i pH vrijednosti (0, 14). Iz rezultata istraživanja može se zaključiti da su stado, stadij i redoslijed laktacije značajno utjecali na većinu istraživanih parametara.
Projekt / tema: 178-1782128-2127, 178-1782128-2124, 178-1782128-2121, 178-1780469-0400
Izvorni jezik: HRV
Rad je indeksiran u
bazama podataka:
Scopus
SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
Science Citation Index Expanded (SCI-EXP) (sastavni dio Web of Science Core Collectiona)
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Poljoprivreda (agronomija)
Puni text rada: 311042.Utjecaj_paragenetskih_cimbenika_2007.doc (tekst priložen 15. Stu. 2007. u 08:46 sati)
URL cjelovitog teksta:
Google Scholar: Utjecaj paragenetskih čimbenika na proizvodnju i kvalitetu mlijeka istočnofrizijskih ovaca u Hrvatskoj
Upisao u CROSBI: Neven Antunac (antunac@agr.hr), 15. Stu. 2007. u 08:46 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4