Hrvatska gospodarska komora u Zagrebu smještena je u građevini koja je podignuta 1911. kao “ Trgovačko-obrtnička komora” , a projektirao ju je arhitekt Lav Kalda (Bilovec, Češka 1880. – Zagreb, Hrvatska 1956.), predstavnik generacije arhitekata koja se formirala u duhovnoj klimi bečke moderne. Današnje pak predstavništvo Hrvatske gospodarske komore u Bruxellesu nalazi se u građevini koju je istodobno, točinje 1912. godine, podigao radikalno inovativni belgijski arhitekt Victor Horta (Ghent, Belgija 1861. – Bruxelles, Belgija 1947.), rangiran među pionire modernog pokreta u arhitekturi. Obje ove izuzetne građevine nastale su, dakle, kao dio širokoga umjetničkog pokreta koji se razvio krajem 19. i u početku 20. stoljeća i čija je temeljna svrha bila iznalaženje novih oblika i novog slobodnog stila, tj. modernizacija arhitektonske tipologije, tradicionalnog figurativnog repertoara i dekorativnih elemenata istrošenog historicizma kako bi odgovarali suvremenoj funkciji, novim tehnikama, industrijskim materijalima i aktualnim umjetničkim htijenjima. Modernizam je snažno uporište imao u nacionalnim specifičnostima. Nerijetko je sadržavao elemente i oblike koji su derivirali iz znakova i simbola vezanih za popularnu umjetnost ili domaću floru i faunu, bez kultiviranja tih raznolikosti i bez suzbijanja slobodnog komponiranja različitih elemenata, naglašavajući kvalitetu arhitekture i umjetnosti u njihovim regionalnim varijantama. Stoga je stil Fin-de-siè ; ; ; ; cle ili modernizam u različitim zemljama poznat pod različitim nazivima: Art Nouveau u Belgiji i Francuskoj, Secesija u Austriji, Češkoj ili Hrvatskoj, Jugendstil u Njemačkoj, Modern Style u Britaniji i SAD-u, Liberty u Italiji. U početku 20. stoljeća postao je dekorativna moda bazirana na zakrivljenim, asimetričnim linijama, kolorističnoj florealnoj ili geometrijskoj ornamentaciji i po tomu naširoko prepoznatljiv. Nalazimo ga na staklima prozora, keramici, kovanom željezu, namještaju, nakitu, plakatima. “ Tiranija odvajanja discipilna srećom je poništena!” , slavili su arhitekti. Ta blistava Belle époque bila je razdoblje optimizma u znanosti i tehnologiji, industrijskoga i ekonomskog razvoja, eksplozivnog širenja gradova te nastanka dobrostojeće srednje građanske klase s kojom nastaju sveobuhvatni programi urbane kulture. Modernizam se tako logirao u gradskim tijelima poput virusa, ali nije prerastao u općeprihvaćen arhitektonski jezik jer mu je vijek trajanja bio relativno kratak, do Prvog svjetskog rata.

Povijest umjetnosti