crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 314881

Zbornik radova

Autori: Nekić, Marina
Naslov: SOCIJALNE ZALIHE KAO PREDIKTORI ŽIVOTNOG ZADOVOLJSTVA: ŠTO NAM NAJVIŠE TREBA OD DRUGIH?
( Social Provisonos as predictors of life satisfaction: What we need from others? )
Izvornik: Prevencija-(Re)habilitacija-Psihoedukacija-Kroz interdisciplinarnost, Knjiga Sažetaka / Lopižić, Josip (ur.). - Jastrebarsko : Naklada Slap , 2007. 124-124.
Skup: 15. godišnja konferencija hrvatskih psihologa
Mjesto i datum: Cavtat, Republika Hrvatska, 14-17.11.2007.
Ključne riječi: socijalne zalihe; zadovoljstvo životom
( social provisions; life satisfaction )
Sažetak:
Govoreći o specifičnostima svakog pojedinog odnosa Weiss (1973) je uveo termin socijalne zalihe (eng. social provisions). One označavaju karakteristike odnosa s drugima, odnosno ono što nam treba u odnosima s drugima da bi se osjećali adekvatno podržanima. Weiss govori o šest socijalnih zaliha socijalnih zaliha: vođenje, privrženost, socijalna integracija, briga za druge, potvrda vlastite vrijednosti, i pouzdani oslonac. Vođenje i pouzdani oslonac su zalihe koje su osobito relevantne u kontekstu rješavanja nekog problema jer uključuju mogućnost dobivanja informacija ili savjeta tj. sigurnost da se na druge može računati kada je pomoć potrebna. Provizije koje su jednako važne i u periodu stresa i kada on nije toliko izražen su potvrda vlastite vrijednosti i briga za druge (Cutrona i Russell, 1987). Potvrda vlastite vrijednosti se odnosi na prepoznavanje vlastitih kompetencija, vještina koje su isto tako vrednovane od drugih, dok briga za druge ulazi u domenu onih karakteristika koje također imaju svoje implikacije na samopoštovanje pojedinca. Po ovoj zalihi Weissov model je jedinstven jer upućuje na jedan od važnijih aspekata interpersonalnih veza, a to je osjećaj pojedinca da je potreban drugima i da pridonosi dobrobiti drugih. Nadalje, privrženost, uključuje emocionalnu vezanost koja pridonosi osjećaju sigurnosti, a socijalna integracija uključuje osjećaj pripadnosti grupi u kojoj se s ostalim članovima dijele slični interesi, vjerovanja i razmišljanja. Iako je ovaj konstrukt nastao kao teorijski okvir za definiranje usamljenosti i njenih antecedenata, smatrali smo da bi u okviru pozitivne psihologije otkrivanje značajnih socijalnih zaliha pomoglo u utvrđivanju individualnih razlika u životnom zadovoljstvu. Stoga je cilj je ovog istraživanja bio utvrditi ulogu socijalnih zaliha u objašnjenju životnog zadovoljstva, tj. utvrditi koje socijalne zalihe najviše pridonose životnom zadovoljstvu. Na uzorku od 202 ispitanika u dobi od 18 do 25 godina primijenjena je Skale socijalnih zaliha (Cutrona i Russell, 1987) i Skala životnog zadovoljstva (Penezić, 1996). Dobiveni rezultati pokazuju da postoji statistički značajna pozitivna povezanost između socijalnih zaliha i životnog zadovoljstva. Vrijednosti koeficijenata korelacije kreću se u rasponu oko umjereno visokih. Od svih šest socijalnih zaliha uvrštenih u regresijsku analizu, potvrda vlastite vrijednosti, zatim, socijalna integracija i privrženost su značajne prediktorske varijable životnog zadovoljstva.
Vrsta sudjelovanja: Poster
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Domaća recenzija
Projekt / tema: 269-1301422-1493
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Psihologija
Upisao u CROSBI: Marina Nekić (marina.nekic@unizd.hr), 18. Pro. 2007. u 10:28 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4